Obad, Stanko (Pula, 28. I. 1911 – Zagreb, 23. I. 1979), konstruktor zračnih bezmotornih jedrilica.

Studirao je na zrakoplovnoj katedri Tehničkoga fakulteta u Beogradu. Diplomiravši 1937., postao je prvi hrvatski zrakoplovno-tehnički inženjer. Prvu uspješniju zračnu jedrilicu Musa Kesedžija izgradio je 1938. u tvornici Ikarus u Zemunu. Nakon II. svj. rata konstruirao je visokosposobne jedrilice Orao u više inačica, a prvi su prototipovi izrađeni u zemunskoj tvornici 1949. Jedrilice su imale drvenu konstrukciju, a krila su im bila presvučena platnom. Najzapaženija mu je letjelica bila Meteor, koju je 1955. izgradio u tvornici Ikarus, kao jednu od prvih takvih jedrilica u svijetu. Kut planiranja iznosio je 1 : 42, odn. kada se letjelica nalazila na visini od 1 km, mogla je blago sletjeti u daljini od 42 km. Raspon jedrilice iznosio je 20 m, minimalno propadanje 0,65 m/s, minimalna brzina 70 km/h, u poniranju je postizala brzinu od 200 km/h. Pilotska kabina imala je suvremenu opremu i radijski prijamnik. Meteorom je pilot Aleksandar Saradić 1956. na Svjetskome prvenstvu u jedriličarstvu u francuskom Saint-Yanu osvojio četvrto mjesto, a jedrilicom su se nastavili nizati dobri rezultati. Na Svjetskome prvenstvu u jedriličarstvu u poljskom Lesznu 1958. osvojila je četvrto mjesto, a 1965. peto mjesto; 1958. postignula je dva nova međunarodna rekorda u zatvaranju kruga brzinom većom od 100 km i od 300 km. Početkom 1990-ih letjelicu je obnovio Obadov sin Vladimir u velikogoričkom zrakoplovno-remontnom zavodu. Neko vrijeme njome se polijetalo s uzletišta Lučko. Letjelica Meteor 57 danas je u vlasništvu Aerokluba Zagreb i još je u uporabi. Letjelica Meteor 60 čuva se u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu. Nakon Meteora, Obad se bavio konstrukcijom sportskoga zrakoplova, ali osim motora, konstrukciju nije izradio. Autor je knjige Mehanika vazduhoplova (1950).