Objavljeno: .
Ažurirano: 22. studenoga 2018.

omiška strijela, gusarski i trgovački brod neretvanskih i omiških gusara, u uporabi najviše u XI. i XII. st.; u povijesnim zapisima, talijanski sagitta di Almissa. O dugovječnosti uporabe toga broda svjedoče prikazi u crkvici sv. Luke u Donjem Humcu na Braču iz XI. i XII. st. Bila je duljine 20 m, širine 4 m, visine boka do 2 m, gaza 0,8‒1,0 m. Radi osiguranja čvrstoće trupa prigodom nasrtaja na protivničku lađu, imala je tri bočna ojačanja trupa na svakom boku. Bila je opremljena dvama jarbolima s latinskim jedrima, a imala je do 15 pari vesala i posadu 40–50 ljudi. Na jarbolima nije bilo koševa, već su se motritelji penjali do križeva vrzama. Križevi su bili izrađeni nastavljanjem međusobno spojenih oblica. Konoplje je bilo mnogobrojno te svjedoči o razvijenosti uporabe latinskoga jedra. Na krmi su bila dva kormilarska vesla. Jedro se rabilo kad je bilo vjetra, a vesla za tišine i u završnome dijelu osvajanja protivničkoga broda. Pramac je završavao šiljastim kljunom okovanim željezom, kojim se probijalo bokove napadnutih brodova. Zahvaljujući brzini i dobrim manevarskim svojstvima, omiške su strijele mogle munjevito napasti i brzo se povući u plitke zaljeve, kamo ih protivnik nije mogao slijediti.


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

M. Kozličić: Hrvatsko brodovlje. Split, 1993.

B. Visković: Omiška strijela. Split, 2001.

omiška strijela
Neretvansko-omiški gusarski i trgovački brod, XI–XII. st.

Gusarski i trgovački brod neretvanskih i omiških gusara, u uporabi najviše u XI. i XII. st.; u povijesnim zapisima, talijanski sagitta di Almissa.

Kategorije i područja