Regeneracija d. o. o., poduzeće za proizvodnju netkanih tekstila sa sjedištem u Zaboku. Osnovano je 1954. kao novi pogon u sastavu → Zagorske industrije vunenih tkanina (ZIVT) pod nazivom Razvrstaona tekstilnih sirovina i otpadaka Zabok, a zapošljavalo je 245 radnika. Godinu nakon osnutka pogon se odvojio i nastavio djelovati kao samostalno poduzeće Regeneracija, prva jugoslavenska industrija netkanih tekstila. Registrirana djelatnost bila je nabava, razvrstavanje, preradba i prodaja tekstilnih sirovina i krpa i ostalih industrijskih otpadaka. Dio obradbe tekstilnoga otpada obavljao se i u kućnoj djelatnosti u obližnjim naseljima.









Godine 1963. poduzeće je počelo izvoziti svoje proizvode. Sa značajnijom proizvodnjom krenulo je 1964., nudeći širok asortiman netkanih proizvoda za konfekciju (podstave, međupodstave, vatelini, pojačanja, punila i dr.), a sudjelovalo je i u programu proizvodnje tople vojne odjeće i vreća za spavanje. Za industriju namještaja i tapetarsku industriju proizvodilo je punila za tapeciranje, obloge za opruge i podloške te razne filčeve, izolacijske i separacijske materijale za primjenu u građevinarstvu. Bilo je prvo i jedino jugoslavensko poduzeće netkanoga proizvoda flizelina poznatoga pod tržišnim imenom retex, proizvodnja kojega je pokrenuta u suradnji sa zagrebačkim vanjskotrgovinskim poduzećem Textil import-export. Proizvodi tog asortimana imali su primjenu u području kućanskoga tekstila (stolno rublje, pregače, zavjese, tapete, filtar-vrećice za čaj, podlošci i sl.) te u medicinskom tekstilu (podloge za komprese i plahte, plahte za jednokratnu uporabu, tekstil za proizvodnju flastera). Izvrsni poslovni rezultati ostvareni tom proizvodnjom omogućili su modernizaciju poduzeća koja se očitovala u povećanju broja zaposlenih, ulaganju u nove strojeve, proizvodne hale i skladišta.

Godine 1970. Regeneracija je potpisala ugovor s njemačkim poduzećem Helsa o zajedničkom ulaganju u pogon proizvodnje naramenica za domaću industriju konfekcije. Za tu je proizvodnju 1986. preuzela poduzeće Inkolon iz Mladenovca u Srbiji, te 1988. pokrenula pogon Tena u Tesliću u BiH. U nabavi sirovina poduzeće je bilo usmjereno na domaće proizvođače (90%), a uvozile su se samo nužne kemikalije. Proizvedenim netkanim tekstilom koristila se domaća konfekcijska, obućarska, gumarska i automobilska industrija te industrija namještaja. Sredinom 1980-ih Regeneraciji je bila priključena tvornica prostirača i tapiserija Zivteks, osnovana 1967., također u okviru ZIVT-a. Preuzevši proizvodni program Zivteksa, u njegovu je okviru poduzeće surađivalo s priznatim umjetnicima (Jagoda Buić, Ferdinand Kulmer, Ivan Lacković Croata, Lujo Lozica, Edo Murtić, Frane Paro, Dimitrije Popović, Ivan Rabuzin i dr.) po čijim su se nacrtima izrađivali prostirači i tapiserije namijenjene interijerima hotela i javnih zgrada. Za iračkoga naručitelja ondje je izrađena tapiserija naziva Povijest Iraka površine 1242 m² (u Guinnessovu knjigu rekorda ušla 1987. kao najveća na svijetu). Broj zaposlenih u Regeneraciji bio je u stalnom porastu, a 1988. dosegnuo je više od 1400 radnika. Te je godine pušteno u pogon i postrojenje za spaljivanje smeća, izgrađena je plinska postaja, te su otvorene trgovine u Zaboku, Zagrebu i Ljubljani.

Sustav poslovanja organiziran u OOUR-e tijekom 1980-ih promijenjen je 1990., kada je Regeneracija nastavila djelovati kao društveno poduzeće. Nakon kriznoga razdoblja početkom 1990-ih, nelikvidnosti i otpuštanja dijela zaposlenih, poduzeće je privatizirano, a dioničari su postali zaposlenici te partneri iz Njemačke. Godine 2014. iz pogona Zivtex za proizvodnju prostirača i tapiserija osnovano je samostalno poduzeće Regalerija d. o. o., koje u dizajniranju proizvoda nastavlja suradnju s mnogobrojnim domaćim i inozemnim umjetnicima i arhitektima. Danas Regeneracija zapošljava približno 150 radnika, a asortiman proizvoda sveo se uglavnom na raznovrsne filčeve iz vlakana dobivenih recikliranjem otpadnoga tekstila, koji se rabe kao zaštitni materijali pri izvođenju završnih radova u graditeljstvu.

















