Rismondo, brodarska i pomorska obitelj iz Makarske, podrijetlom iz Rovinja.
Zabilježeno je da su pripadnici obitelji već 1797. svojim jedrenjacima plovili do dalmatinskih luka Splita, Makarske i Trogira, radi kupnje ponajviše maslinova ulja i daljnje prodaje u Rovinju ili Trstu. Bastjan je primjerice prevozio maslinovo ulje u Istru, Petar iz Venecije rižu, a iz Trsta žito za Split, Mateo je u Split vozio rižu i bakalar, a odvozio suhe smokve, soljeno meso i ribu te ocat u luke sjevernoga Jadrana. Makarsku su robu na kvarnerske otoke odvozili Rodolfo i Antonio, a Luigi vunu.
Franjo (1802–1874), sin trgovca Alviza koji je 1812. dolazio na makarsko područje, razvozeći svojom bracerom Madonna di Rosario žito, suhe smokve te soljeno ili dimljeno meso, nastanio se 1850-ih u Makarskoj. Franjini sinovi Vjekoslav (1835–1923), Petar (1838–1917), Ante (1840–1919) i Ivan (1842–1894) osnovali su 1878. prvo veće parobrodarsko društvo za obalni putničko-teretni promet u Dalmaciji, pod nazivom Braća Rismondo sa sjedištem u Makarskoj. U početku su, s dva manja parobroda (Barone de Rodich i Ercegovina), prevozili putnike i teret između Splita, Brača, Makarske i Metkovića, a od 1880. uspostavili su teretnu liniju od Metkovića do Trsta. Sa svojih sedam parobroda 1908. ujedinili su se s još tri parobrodarska društva (Serafina Topića s Visa, Pija Negrija iz Šibenika i Manfreda Katića iz Zadra) u parobrodarsko društvo Dalmatia, u kojem su imali vodeću ulogu. Društvo je u samome začetku raspolagalo s 22 broda linijske plovidbe, a 1922. ujedinilo se s Austro-hrvatskim brodarskim društvom iz Rijeke i nekoliko manjih brodarskih društava te stvorilo dioničarsko društvo Jadranska plovidba u Rijeci. Društvo je ukupno imalo 67 parobroda (među kojima su bili luksuzni putnički brodovi Karađorđe, Prijestolonasljednik Petar i Jugoslavija); 1926−41. generalni direktor bio je Antun.
Š. Peričić: Prilog upoznavanju pomorsko-trgovinskih veza Dalmacije i Istre u XVII. i XVIII. st. Vjesnik Istarskog arhiva, 2–3(1992–93), str. 65–81.
Š. Peričić: Istarski/rovinjski brodari u Dalmaciji napoleonskog doba. Vjesnik Istarskog arhiva, 8–10(2001–03), str. 245–254.