Bučić, Grgur (Bucchich, Buccich, Buchich; Gregor, Gregorio) (Hvar, 7. XI. 1829 – Hvar, 11. I. 1911), prirodoslovac i arheolog amater, pionir umjetnoga uzgoja spužvi.
Studirao je pravno-političke znanosti u Beču i Padovi te matematiku s fizikom u Beču. U Hvaru je 1858. osnovao mareometarsku i meteorološku postaju, koju je vodio 40 godina. Među prvima provodio je arheološka iskapanja u Hrvatskoj. Objavljivao je članke o meteorološkim, oceanografskim i fenološkim pojavama, proučavao kukce i morske životinje. U hvarskoj uvali Sokolici uredio je veliko uzgajalište s približno 2000 primjeraka spužvi, a manja uzgajališta uredio je u uvalama Palmižani, Dubokoj i Dubovu dolu. Pokusnim uzgojem spužvi od 1867. do 1872. dokazano je da se one mogu uzgajati u umjetnim uzgajalištima te da mogu postići oblik i veličinu kakva je najtraženija na tržištu.
Bučićeva metoda umjetnoga uzgoja spužvi donijela mu je mnogobrojna svjetska priznanja. Na izložbama u Grazu (1870) i Beču (1871) bio je nagrađen za izložene primjerke spužvi uzgojene na umjetan način. Više je puta odlikovan, imenovan je počasnim članom šest znanstvenih društava te počasnim doktorom Sveučilišta u Grazu (1886). Prema Bučićevoj su metodi radila neka francuska (Provansa), američka (Key West i Florida) i japanska uzgajališta spužvi, a neko vrijeme obavljala su se i ispitivanja za uzgoj spužvi na Velikom koraljnom grebenu u Australiji. Njegovim je imenom nazvano sedam novih vrsta spužvi, račića i riba, a potkraj 1950-ih u sklopu Muzeja hvarske baštine u Hvaru osnovan je Prirodoslovni kabinet dr. Grgur Bučić.
A. Tadić: O životu i radu Grgura Bučića. U: Rasprave i građa za povijest nauka. Zagreb, 1963., str. 207–256.
J. Basioli: Ribarstvo na Jadranu. Zagreb, 1984.
M. Petrić: Grgur Bučić. – Pustinjak znanosti u Hvaru. Hvar, 2018.
Muzej hvarske baštine, Prirodoslovni kabinet dr. Grgur Bučić
I. Penzar: BUČIĆ, GRGUR. Hrvatski biografski leksikon, sv. 2, 1989., str. 407.
