Objavljeno:
Ažurirano: 24. travnja 2019

motocikl (motorkotač), motorno vozilo s dvama, rjeđe trima kotačima. Radni dio motocikla čini okvir s upravljačem i kotačima, a pogonski dio najčešće benzinski motor, iznimno elektromotor. Motociklu se može priključiti prikolica za prijevoz još jednog putnika ili tereta. Prema namjeni može biti sportski (trkaći), terenski i sl.

Motori motocikala imaju od jednoga do šest cilindara, najčešće četiri. Cilindri su poslagani u red (redni motori) ili stoje pod kutem, uobičajeno od 45° (V konfiguracija motora). Obujam motora, tj. obujam komora za izgaranje goriva, izravno utječe na izlaznu snagu motora te najčešće iznosi 50−1500 cm3, iako postoje motori s većim obujmom. Prijenosni sustav omogućuje kontrolirano dovođenje snage do pogonskoga kotača, a sastoji se od niza zupčanika, spojke i pogonskoga sustava. Spojka ili kvačilo ima funkciju spajanja i razdvajanja koljenastog vratila i mjenjača. Prijenos snage motora do stražnjega kotača može biti lančani, remenski ili kardanski. Podvozje ili šasija motocikla sastoji se od okvira, ovjesa, kotača i kočnica. Okvir drži na okupu elemente poput mjenjača i motora, te služi kao potporanj ovjesu, koji se sastoji od opruga i amortizera, a pomaže održavati doticaj kotača i podloge te ublažiti utjecaj neravnina i rupa na kolniku. Naplatci kotača mogu biti žbični, ali i lijevani koji omogućuju uporabu pneumatika bez unutarnje gume (zračnice). Kočnice s bubnjem danas su u potpunosti zamijenile kočnice s diskom, koje se sastoje od čeličnoga kočnog diska koji se nalazi između pločica za kočenje i spojen je s kotačem. Osnovni dijelovi motocikla (okvir, motor, kočnice, spojka, vratila, zupčanici, klipovi i dr.) obično se izrađuju od čelika, sivoga lijeva ili lakih slitina, poput aluminijskih.

Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama RH, motocikl je motorno vozilo s dvama kotačima, kojega je radni obujam motora veći od 50 cm3, s bočnom prikolicom ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 50 km/h. Posebne su vrste motocikala motorni tricikl, s trima simetrično postavljenim kotačima s obzirom na uzdužnu os vozila, i moped (od engl. motor pedal), motorno vozilo s dvama ili trima kotačima, kojega radni obujam benzinskoga motora nije veći od 50 cm3 ili mu trajna snaga elektromotora ne prelazi 4 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km/h. U motocikle spadaju i skuteri, koji se od mopeda razlikuju po obliku karoserije te mogu raspolagati većom snagom i obujmom motora.

Prvim motociklima smatraju se velocipedi pogonjeni parnim strojevima Sylvestera Howarda Ropera (1823−1896), Pierrea Michauxa (1813−1883) i Louis-Guillaumea Perreauxa (1816−1889), proizvedeni oko 1867. Prvi motocikl s benzinskim motorom naziva Reitwagen izgradili su njemački izumitelji Gottlieb Daimler (1834−1900) i Wilhelm Maybach (1846−1929) u Stuttgartu 1885. Taj je motocikl, mase 90 kg, izgrađen uglavnom od drva te pogonjen benzinskim motorom snage 0,4 kW, s dvama kotačima i malim potpornim kotačima sa strane, razvijao najveću brzinu od 6 do 12 km/h, što je ovisilo o omjeru remenskoga prijenosa na pogonski kotač. Prvi motocikl u današnjem smislu, moderne konstrukcije i masovno proizveden bio je Hildebrand & Wolfmüler. Proizvedeno je više od 2000 primjeraka u razdoblju 1894−97. Postizao je brzine od 45 km/h uz snagu motora od 1,9 kW te bio mase 50 kg. Motociklima raste popularnost te je od 1998. njihov broj u SAD-u porastao za 34%, dok u Kini svako peto kućanstvo posjeduje motocikl. Područja u razvoju, poput Azije i Južne Amerike, vodeća su tržišta skutera, mopeda i lakih motocikala koji služe kao primarno prijevozno sredstvo. Najveći su svjetski proizvođači motocikala Honda Motor Company, Yamaha Motor Company, Hero MotorCorp i dr.

Povijest motociklizma u Hrvatskoj

Prvi motor u Zagrebu marke Orion pribavio je → Ferdinand Budicki 1902. On je u Ilici 25 započeo poslovanje automobilima i motociklima otvorivši Prvu hrvatsku mehaničarsku popravljaonu i trgovinu automobila, dvokolica, šivaljka i gramofona, utemeljenu 1898. Okušao se i u motociklizmu, koji se intenzivnije počeo razvijati nakon I. svj. rata (1913. u Hrvatskoj je zabilježeno samo 69 motocikala). Stjecište poklonika nove sportske grane bila je Kustošija u Zagrebu, a 1. hrvatski moto klub u Zagrebu (danas Prvi hrvatski motociklistički klub Zagreb) osnovan je 1921. Iste godine otvoreno je kružno trkalište u Črnomercu, 1924. osnovan je Savez moto-klubova Kraljevine SHS. Službeno je glasilo Kluba do 1933. bio Motor, poslije Novi motor.

Utrka motociklima na stazi na Črnomercu u Zagrebu, 1927.

Od 1925. svake su se godine održavale međunarodne ocjenske vožnje kroz Sloveniju i Hrvatsku. U organizaciji splitskih automobilista i motociklista 1931. na stazi Sirobuji u Splitu organizirana je prva auto-moto utrka u Dalmaciji. Na novom trkalištu Miramare u Zagrebu 1934. održane su Sveslavenske motociklističke utrke. Osnivačka skupština Auto-moto saveza Hrvatske održana je 1948., kada su se počele održavati motorističke utrke na Preluku, između Rijeke i Opatije. U razdoblju 1969−71. ta se utrka pod nazivom Velika nagrada Jadrana bodovala za svjetsko prvenstvo. Prvo natjecanje u spidveju (engl. speedway) održano je 1959. na Kajzerici u Zagrebu, a utrke su se održavale i u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku, Prelogu i Varaždinu. Natjecanja u motokrosu započela su 1961., a utrke su se vozile u Jastrebarskome, Karlovcu, Samoboru, Savskome Marofu, Zaboku i Zelini. Najmodernija kružna trkaća motociklistička staza izgrađena je 1978. na Grobničkome polju kraj Rijeke, na kojoj je do 1990. održano 13 motociklističkih utrka za prvenstvo svijeta, a danas je namijenjena treniranju, ispitivanju te održavanju manifestacija. Zadovoljava stroge kriterije svjetske auto i moto federacije. Brigu o motociklizmu u Hrvatskoj od 1997. vodi Hrvatski motociklistički savez, poniknuo iz Hrvatskog auto i moto športskog saveza (1991–96).

Utrka motociklima u spidveju na Kajzerici u Zagrebu, 1960.

Utrka u motokrosu u Jastrebarskom, 1985.

Proizvodnja motocikala u Hrvatskoj

Iako se u SFRJ razvila znatna proizvodnja svih vrsta motornih vozila, uključujući motocikle i mopede Tovarne motornih koles Sežana iz Kopra (TOMOS) te Preduzeća Tito iz Sarajeva (PRETIS), proizvodnja motocikala u Hrvatskoj poistovjećuje se s kratkim djelovanjem → Tvornice motora Zagreb, koja je počela djelovati 1948. izradbom prototipa temeljenoga na BMW-ovu trkaćem motociklu s četverotaktnim motorom radnoga obujma 500 cm3. Prema licenci austrijskoga poduzeća Halleiner Motorenwerke (HMW) i u suradnji s njim, 1957. započela je serijska proizvodnja mopeda TMZ 50 SL, a 1960. serijska proizvodnja skutera Švrća vlastite konstrukcije.

Skuter Švrća, proizveden u Tvornici motora Zagreb 1959., Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb

U Hrvatskoj danas ne postoji veća proizvodnja motocikala, već proizvodnja dijelova te motocikala prema narudžbama kupaca. Poduzeće → Rimac Automobili osnovalo je 2013. sestrinsko poduzeće Greyp Bikes koje se bavi proizvodnjom i razvojem električnih dvokotačnih vozila. Poduzeće Motoplastika MAC iz Lazine Čičke nedaleko od Velike Gorice, osnovano 2003., proizvodi dijelove karoserija od kompozitnih materijala i ugljičnih vlakana za vodeće svjetske proizvođače motocikala.

Električni bicikl Greyp G12S proizveden u tvornici Greyp Bikes iz Svete Nedjelje, 2015.

U nekoliko je posljednjih godina u Hrvatskoj zabilježen pad broja mopeda i motocikala. U 2012. registrirana su 99 043 mopeda i 58 067 motocikala, koji su činili 9% ukupnoga broja vozila u Hrvatskoj, a 2016. registrirana su 87 163 mopeda i 63 353 motocikla (8%).


Ostali podatci
Što pročitati?

I. Mahalec, V. Medica, M. Zrna: Stoljeće tehnike i motornih vozila u Hrvatskoj. U: Retracing the Puch track. Maribor, 2001., str. 9−10.

Što posjetiti?

Tehnički muzej Nikola Tesla, odjel Promet

Muzej automobila Ferdinand Budicki

Iz arhive LZMK-a

D. Krpan, B Mađarević: AUTOMOBILNA VOZILA. Tehnička enciklopedija, sv. 1, 1963., str. 495−562.

motocikl
Moped TMZ 50 SL, proizveden u Tvornici motora Zagreb 1960., Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb

Motorno vozilo s dvama, rjeđe trima kotačima.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje