Objavljeno:
Ažurirano: 7. prosinca 2018

Potočnik, Herman (Hermann Noordung) (Pula, 22. XII. 1892 – Beč, 27. VIII. 1929), stručnjak za raketnu tehniku, pionir astronautike.

Podrijetlom je iz slovenske obitelji. Završio je Tehničku vojnu akademiju (K. u. k. Technische Militärakademie) u Mödlingu kraj Beča 1913. kao stručnjak za gradnju željezničkih pruga i mostova s činom poručnika. Službu u I. svj. ratu započeo je kao zapovjednik inženjerskih postrojbi austrougarske vojske, služeći u Galiciji, Srbiji, Bosni i na Soči. U čin natporučnika promaknut je 1915., a nakon rata je, zbog bolesti, umirovljen u činu kapetana. Nastavio je školovanje te diplomirao 1925. na visokoj tehničkoj školi u Beču (TH Wien). Tijekom studija počeo se baviti astronautikom pa je 1929. u Beču objavio glasovito djelo Problem vožnje svemirom (Das Problem der Befahrung des Weltraums), koje do današnjih dana inspirira znanstvenike u tome području.

U svojem djelu razvio je ideje o geostacionarnoj orbiti, komunikacijskim satelitima, modularnim svemirskim postajama i naseljavanju svemira. U knjizi je oko stotinu njegovih crteža, bavi se pitanjem kozmičke brzine oslobađanja tijela iz Zemljina gravitacijskoga polja i razmatra putovanja svemirom kao posve realnu tehničku mogućnost.

Nacrt orbitalne postaje (stambeno kolo); lijevo: aksijalni presjek, desno: strana koja je stalno okrenuta prema Suncu, bez zbirnoga zrcala, djelomično u presjeku, Problem vožnje svemirom, 1929.

Pisao je i o učinkovitosti raketa te upozorio na mogućnost njihove zloporabe u vojne svrhe. Visinu (35 900 km) i brzinu kruženja (3,08 km/s) geostacionarnih satelita odredio je zadivljujućom točnošću. Danas sateliti u geostacionarnoj orbiti imaju vodeću ulogu u telekomunikacijama i meteorološkim promatranjima. Osobitog je odjeka imala njegova zamisao prstenaste orbitalne postaje s umjetnom gravitacijom i atmosferom kao na Zemlji, koja bi se sastojala od tzv. stambenoga kola, sunčane elektrane i promatračnice; okretanjem kola oko središnje osi, unutar njega bi se uslijed centripetalne sile usmjerene prema vanjskom obodu stvarao učinak nalik gravitaciji. Tu su koncepciju primijenili Werner von Braun, u svojim vizijama orbitalne postaje, i pisac Arthur C. Clarke u djelu 2001. Odiseja u svemiru. Potočnikova knjiga prevedena je na ruski 1935., slovenski 1986. i engleski jezik 1995., a na hrvatski 2004.

Vizija svemirske postaje W. von Brauna, Herman Potočnik, 1952., NASA/MSFC

U njegovu čast, u obnovljenoj nekadašnjoj vodospremi izgrađenoj 1876., Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli, 2015. otvoren je Posjetiteljski centar Herman Potočnik Noordung.


Ostali podatci
Što pročitati?

H. Potočnik: Problem vožnje svemirom. Labin, 2004.

P. Premzl: Herman Potočnik Noordung. Življenjepis v besedi in sliki. Maribor, 2013.

Što posjetiti?

Povijesni i pomorski muzej Istre, Posjetiteljski centar Herman Potočnik Noordung

Potočnik, Herman

Stručnjak za raketnu tehniku, pionir astronautike.

Opći podatci
Ime
Herman (Hermann)
Prezime
Potočnik (Noordung)
Mjesto i datum rođenja
Pula, 22. 12. 1892.
Mjesto i datum smrti
Beč (Austrija), 27. 08. 1929.

Kategorije i područja
Kategorija
Potkategorija
Područje