Autor: S. Pavlin
Objavljeno:
Ažurirano: 3. prosinca 2018

Zračna luka Dubrovnik d. o. o., dubrovačka zračna luka osnovana kraj naselja Čilipi u Konavlima 1962. Nakon zagrebačke i splitske, treća je po veličini hrvatska zračna luka.

Prvi je dubrovački aerodrom s travnatom uzletno-sletnom stazom otvoren kraj naselja Gruda u Konavlima 1936. Godine 1938. postojale su u ljetnim mjesecima svakodnevne zračne veze sa Sarajevom i Beogradom te linija Dubrovnik‒Sarajevo‒Zagreb‒Beč‒Brno‒Prag, a 1939. linija Zagreb–Split–Dubrovnik–Beograd. Početkom II. svj. rata prekinut je civilni promet, a 1943. aerodrom je zauzelo njemačko zrakoplovstvo. Nakon rata promet je ubrzo ponovno uspostavljen, no uglavnom na domaćim linijama.

Aerodrom Dubrovnik, oko 1960.

Uvođenjem mlaznih zrakoplova za koje travnata staza više nije odgovarala, te zbog sve većih potreba rastućega turizma, odlučeno je o gradnji novog aerodroma u Konavlima. Godine 1960. započela je gradnja suvremene zračne luke između Čilipa i Miočića, a 1962. novi je Aerodrom Dubrovnik otvoren za redoviti domaći i međunarodni promet. Od početka rada broj putnika je stalno rastao i nadilazio očekivanja. Planirani broj putnika od 200 000 za 1972. ostvaren je već 1964., a rekordne 1987. aerodromom je prošlo 1,46 milijuna putnika. Povećanje prometa pratile su i dogradnje, te je 1971. poletno-sletna staza produžena za 700 m i s 3300 m postala najdulja u Hrvatskoj; 1972. produljene su staze za vožnju, a 1973‒75. izgrađene su garažno-tehničke zgrade, te putnički terminali za domaći i međunarodni promet; 1979. izgrađene su nove staze za vožnju, 1988. nova stajanka za opće zrakoplovstvo te robno-skladišna zgrada, a 1990. niveliran je teren za instalaciju sustava za instrumentalno slijetanje ILS u otežanim vremenskim uvjetima.

Aerodrom Dubrovnik, oko 1962.

Tijekom Domovinskoga rata, Aerodrom Dubrovnik je 1991. bio okupiran, te zatvoren za civilni promet. Povlačenjem agresora 1992. potpuno je devastirana i opljačkana imovina aerodroma. Iste je godine ponovno uspostavljen civilni promet (prihvat i otprema putnika organizirani su u zgradi nekadašnjega skladišta), te je započela obnova. Pristanišna zgrada obnovljena je 1995., a radovi na obnovi trajali su do 2006. Od sredine 1990-ih dubrovački aerodrom posluje kao Zračna luka Dubrovnik.

Godine 1993. promet je dosegnuo tek 37 000 putnika, 1998. iznosio je 280 000 putnika, a nakon razdoblja gospodarske stagnacije i Domovinskoga rata snažnije je počeo rasti u 2000-ima. Tako je 2003. dubrovačkom zračnom lukom prošlo 720 000 putnika, a 2012. prihvaćeno je 1 520 000 putnika.

Zračna luka Dubrovnik, 2017.

U 2010-ima započeli su opsežni radovi na proširenju zračne luke, za što su u posljednje doba osigurana znatna sredstva EU-a. Zgrada B putničkoga terminala rekonstruirana je i dograđena 2009‒10., na kojoj su 2015. ugrađena prva dva mosta za ukrcaj putnika u zrakoplove u Hrvatskoj, a 2017. dovršena je i zgrada C putničkoga terminala, dok se kontinuirano radi na rekonstrukciji aerodromskih manevarskih površina.

U 2017. Zračna luka Dubrovnik ostvarila je promet veći od 2,3 milijuna putnika.

Zračna luka Dubrovnik, 2017.

 


Ostali podatci
Vidi još...

→ aerodrom

Što pročitati?

B. Nadilo: Gradnja i rekonstrukcija dubrovačke zračne luke. Građevinar, 62(2010) 1, str. 45‒56.

Mrežne poveznice
Zračna luka Dubrovnik d. o. o.

Dubrovačka zračna luka osnovana kraj naselja Čilipi u Konavlima 1962.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Čilipi kraj Dubrovnika
Godina osnutka
1962.
Prijašnji nazivi

Aerodrom Dubrovnik (1962–95)

Zračna luka Dubrovnik (od 1995)


Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje