Autor: S. Pavlin
Objavljeno:
Ažurirano: 3. prosinca 2018

Zračna luka Split d. o. o., splitska zračna luka u predjelu Resnik, zapadno od Kaštel Štafilića, osnovana 1966. Godine 2017. bila je druga najprometnija zračna luka u RH.

Prvi je splitski aerodrom otvoren 1931. u Sinju, na prostranoj livadi u Sinjskom polju na kojoj su se održavale konjske trke (tzv. Vidićev piket), duljine 2000 m, a širine 800 m. Nakon prve godine održavanja redovitoga putničkog prometa prema Sušaku, Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, zbog gospodarske su krize linije ukinute. Sinjski aerodrom ponovno je otvoren za redoviti civilni zračni promet 1939., kada je uspostavljena linija Zagreb–Split–Dubrovnik–Beograd, a odvijao se do kraja 1940. Aerodrom je tijekom II. svj. rata rabilo zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije, a potom i Italije i Njemačke. Promet između Sinja i unutrašnjosti ponovno je uspostavljen 1946. Ubrzo je izgrađena pristanišna zgrada s kontrolnim tornjem, meteorološka postaja i hangar za smještaj letjelica.

Zbog udaljenosti Sinja i Splita, do kojega su se od otvaranja sinjskog aerodroma putnici prebacivali autobusima, već se 1934. raspravljalo o potrebi gradnje novog aerodroma. Godine 1936. započeli su radovi u Splitskoj luci (današnja Matejuška) na izgradnji pristaništa za amfibije, koje te godine povezuju Split sa Sušakom i Pragom, no zbog nerentabilnosti promet je ukinut sljedeće godine. Ideje o gradnji novog aerodroma bile su ponovno aktualizirane potkraj 1950-ih uvođenjem mlaznih zrakoplova u putnički promet, za koje travnata staza sinjskog aerodroma više nije bila prikladna.

Zračna luka Split, ulaz i kontrolni toranj, 1960-ih

Nakon višegodišnjih nastojanja, zapadno od Kaštel Štafilića, u predjelu Resnik u blizini Divulja, u kojima je još tijekom I. svj. rata postojala austrougarska hidroavionska baza, otvoren je 1966. Aerodrom Split. Isprva je prijevoz putnika od aerodroma do grada predviđen hidrokrilcima u vlasništvu aerodroma. Predviđeni promet od 150 000 putnika na godinu premašen je već 1968. te je stalno rastao; vrhunac je dosegnuo 1987. s ukupno 1,5 milijuna putnika. Stoga se aerodrom u nekoliko navrata dograđivao, npr. putnički terminal proširen je 1979. kada su se u Splitu održavale Mediteranske igre.

Zračna luka Split, 1960-ih

Od 1988. promet splitskog aerodroma je zbog gospodarske krize stagnirao, a 1991. aerodrom je bio zatvoren zbog izbijanja rata. Civilni promet ponovno je uspostavljen u travnju 1992., no odvijao se u minimalnom obujmu, dok je promet vojnih zrakoplova te transportnih zrakoplova s humanitarnom pomoći do 1995. bio mnogo snažniji. U sljedećim godinama civilni promet održavao se na razini od približno 500 000 putnika na godinu. Godine 1998. Aerodrom Split pretvoren je u društvo s ograničenom odgovornošću te posluje pod nazivom Zračna luka Split.

Od 2000. jačanjem turizma promet ponovno raste, te je 2006. splitska zračna luka dosegnula 1 milijun putnika na godinu, a 2008. premašilo 1,2 milijuna putnika. Rast prometa praćen je proširenjem aerodromskih kapaciteta, pa je 2004. proširen putnički terminal, 2011. stajanka, a 2017. iz vlastitih se financijskih izvora počeo graditi novi putnički terminal.

Godine 2017. Zračna luka Split ostvarila je promet od 2,8 milijuna putnika.

Zračna luka Split, zračna snimka

Ostali podatci
Vidi još...

→ aerodrom

Što pročitati?

M. Šetka: Zrakoplovstvo na području srednje Dalmacije između dva svjetska rata. Rostra, 8(2017) 8, str. 201‒221.

Mrežne poveznice
Zračna luka Split d. o. o.

Splitska zračna luka u predjelu Resnik, zapadno od Kaštel Štafilića, osnovana 1966.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Resnik kraj Kaštel Štafilića
Godina osnutka
1966.
Prijašnji nazivi

Aerodrom Split (1966–98)

Zračna luka Split (od 1998)


Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje