Cvjetković, Anton (Dubrovnik, 12. VI. 1927), strojarski inženjer, konstruktor zrakoplova.

Na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu (→ Fakultet strojarstva i brodogradnje) diplomirao je 1954. Tijekom studija, 1951. započeo je konstruirati laki sportski zrakoplov pogonjen automobilskim motorom. Montažu zrakoplova završio je uz pomoć fakultetskih kolega 1952. u Zagrebu, u radionici Zrakoplovnoga saveza Hrvatske. Zrakoplov je bio drveni jednosjed, pogonjen Volkswagenovim automobilskim motorom od 22 KS (16,4 kW), imao je raspon krila 8,40 m, duljinu trupa 5,40 m, ukupnu masu u letu 300 kg. Najveća brzina iznosila je 130 km/h, mogao je doseći visinu od 3400 m, a potrošnja goriva bila je manja od 6,5 l/h. Imao je sportsku i kurirsku namjenu. Prednosti su mu bile niska potrošnja, jednostavnost izradbe i upravljanja te upola niža cijena od sličnih zrakoplova u svijetu. Zrakoplov je dobio oznaku CA-51, a zvali su ga avion za malog čovjeka i narodni avion. Prvi pokusni let izveo je zagrebački pilot Đuro Švarc 19. XI. 1952. u Zagrebu. Radionica Zrakoplovnoga saveza Hrvatske izradila je pet primjeraka CA-51.







Zajedno s → Milojkom Vucelićem, bio je konstruktor u tvornici automobila Ford Motor Company u Njemačkoj (1956−57), a od 1957. radio je u SAD-u kao statičar u tvornici Cessna Aircraft Company u Wichiti, radeći na velikom četveromotornom zrakoplovu Cessna 620, te kao konstruktor u Stanley Aviation Corporation u Denveru, gdje je radio na uređaju za izbacivanje pilota iz zrakoplova. U raketnom odjelu poduzeća Solar-Company u San Diegu radio je na interkontinentalnim balističkim raketama Minuteman. Tamo je 1961. izgradio i novu modificiranu verziju svojega zrakoplova, koji je dobio oznaku CA-61. Prešavši u jedno od vodećih američkih poduzeća za zračnu i svemirsku tehnologiju North American Rockwell Corporation u Downeyu u Kaliforniji, radio je kao inženjer na projektu slijetanja ljudi na Mjesec Apollo, na nadzvučnome strateškom bombarderu B-1 te na raketoplanu Space Shuttle. Zrakoplov CA-61 uzastopno je usavršavao do najnovijega tipa CA-65W metalne konstrukcije, koji postiže maksimalnu brzinu od gotovo 290 km/h. Autor je priručnika za samogradnju zrakoplova Construction Manual for CA-51 and CA-65 Aeroplanes (1986). Nacrte svojih zrakoplova prodao je u Australiju, Kanadu, Južnoafričku Republiku i SAD. Godine 2010. sudjelovao je, zajedno s članovima Aerokluba Zagreb, u izradbi funkcionalne replike zrakoplova → Slavoljuba Eduarda Penkale.





