HŽ – Hrvatske željeznice d. o. o., javno prijevozničko poduzeće koje se bavi izgradnjom i održavanjem željezničke infrastrukture, prijevozom putnika i tereta, skladištenjem robe te remontom i održavanjem vlakova, osnovano u Zagrebu 1990.







Zakonom o hrvatskim željeznicama (5. X. 1990) ukinuta je Samoupravna interesna zajednica željezničkog prometa u RH umjesto koje je osnovano Hrvatsko željezničko poduzeće (HŽP; nedugo nakon osnivanja postalo je i pravni slijednik Željezničkog transportnog poduzeća Zagreb, ŽTP), a od 8. X. 1991. Hrvatsko željezničko poduzeće više nije bilo član Zajednice jugoslavenskih željeznica. Od 1992. HŽP nosi naziv Javno poduzeće HŽ – Hrvatske željeznice. Od 1994. djelovalo je kao društvo s vlastitom pravnom osobnošću, a od 1998. kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Restrukturiranjem poduzeća 1994. stvoren je nov unutarnji ustroj prema kojem se poduzeće sastojalo od HŽ Prijevoza, HŽ Infrastrukture, HŽ Financija i kontrolinga te Direkcije HŽ-a, no reorganizacija poduzeća se idućih nekoliko godina provodila gotovo svake godine, da bi 2006. bila osnovana četiri samostalna poduzeća: HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuča vlakova, kojima je upravljalo krovno poduzeće HŽ Holding. Ponovnim restrukturiranjem 2012. HŽ Vuča vlakova ušla je u sastav HŽ Putničkoga prijevoza i HŽ Carga, a HŽ Holding u sastav HŽ Infrastrukture.

Razvoj poduzeća

Raspadom Jugoslavije, Željezničko transportno poduzeće (ŽTP) Zagreb izdvojilo se iz Zajednice Jugoslavenskih željeznica (sjedište u Beogradu) i preuzelo brigu o voznome parku i željezničkoj mreži te restrukturiranju nekadašnjega jugoslavenskog poduzeća na području Hrvatske. Tijekom Domovinskoga rata upravljanje dijelom željezničke mreže nije bilo moguće (čak 30% duljine pruga bilo je izvan uporabe, a 1991–95. na privremeno okupiranome dijelu RH djelovalo je poduzeće Željeznice Republike Srpske Krajine), dobar dio željezničke infrastrukture pretrpio je golemu štetu, a smanjen je i broj zaposlenih (za 50%).

Nakon Domovinskoga rata poduzeće se suočilo s potrebom saniranja željezničke infrastrukture koja je, uz to što je već bila poprilično stara, i dodatno štećena u Domovinskome ratu. Na poslijeratne sanacije i rekonstrukcije (obnova željezničke mreže i voznoga parka) trošio se gotovo sav prihod poslijeratnih godina, a poslovanje željeznica subvencionirala je Vlada. Godine 1994. započeo je dugotrajan proces restrukturiranja poduzeća te rješavanje pitanja tehnološkoga viška zaposlenih, čime je broj zaposlenih višestruko smanjen (s 42 000 zaposlenih 1990. na 16 000 radnika 2005). Rješavanju toga problema pridonijela je Vlada RH svojim socijalnim programom prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika (2000).

Struktura i poslovanje poduzeća danas

Hrvatska je 2016. imala 2604 km pruga (izvan prometa je 184 km pruga), od kojih je 90% jednokolosiječnih, 10% dvokolosiječnih, a tek 37% elektrificiranih. Za međunarodni promet rabilo se 56%, za regionalni 24%, a za lokalni 20% pružne mreže. S obzirom na starost i uvjete vožnje na hrvatskoj se željezničkoj mreži vozi razmjerno sporo. Najviše (65%) je pruga kojima se vozi 41–100 km/h (41–60 km/h vozi se na 26% pružne mreže; 61–80 km/h na 22% mreže; 81–100 km/h na 17% mreže), a nema ni jedne pruge kojom se vozi brže od 160 km/h. Lokomotive koje se rabe za vuču vlakova uglavnom (86%) su izgrađene između 1980. i 1989., a slična je starost i većine voznoga parka putničkih vagona. Od ukupno 281 putničkoga vagona 91% namijenjeno ih je prijevozu putnika u drugome razredu.

Od 2012. tri poduzeća, nekadašnje sastavnice HŽ – Hrvatskih željeznica, djeluju samostalno kao društva s ograničenom odgovornošću.

HŽ Putnički prijevoz d. o. o. obavlja posao prijevoza putnika u unutarnjem (gradsko-prigradski) i međunarodnome željezničkom prometu. U 2016. uslugama prijevoza koristilo se ukupno 20 741 949 putnika (porast od 32% u odnosu na 2014), a ukupno je ostvareno 836 292 380 putničkih kilometara (98,4% u unutarnjem i 1,6% u međunarodnome prijevozu). Početkom 2017. HŽ Putnički prijevoz zapošljavao je 1906 radnika, od kojih je 48% bilo zaposleno na operativnim poslovima, 32% na poslovima vuče i vučenoga voznog parka, a 17% zaposlenih radilo je u administraciji. HŽ Putnički prijevoz član je mnogobrojnih međunarodnih udruženja, poput Međunarodne željezničke unije, Zajednice europskih željeznica, Udruženja europskih željezničkih prijevoznika, te je uključen i u mnogobrojne europske projekte (Inter-Connect, CONNECT2CE, Rumobil, RAIL4SEE).



















HŽ Infrastruktura d. o. o. nadležna je za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture. U njezinu vlasništvu su društva Pružne građevine, Croatia express i Proizvodnja-regeneracija (od 2014. u stečaju). Tijekom 2016. obnovljeno je 18,3 km pruga i 11 željezničko-cestovnih prijelaza. Smanjeno je kašnjenje putničkih vlakova za 2 minute i teretnih vlakova za 16 minuta na 100 km prijeđenih kilometara. Početkom 2017. HŽ Infrastruktura zapošljavala je 4918 radnika.

HŽ Cargo d. o. o. obavlja javni prijevoz tereta u domaćem i međunarodnom željezničkom i kombiniranom prijevozu, a pruža i usluge otpremništva, skladištenja, vlakopratnje i mnoge druge. U vlasništvu HŽ Carga su društva: AGIT (Agencija za integralni transport), Održavanje vagona, Radionica željezničkih vozila Čakovec te Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod. Djelomični je vlasnik Robno-transportnoga centra Brod, CROKOMBI-ja i Cargo centra Zagreb.

Tijekom 2016. u Hrvatskoj je u teretnome prometu sudjelovalo šest željezničkih poduzeća, zbog čega je HŽ Cargo zabilježio pad teretnoga prometa te ostvario tek 85% ukupnoga prometa (2015. ostvario je 99%). Čak 94% teretnoga prometa odvijalo se na međunarodnim prugama. Prosječna komercijalna brzina teretnih vlakova u 2016. povećana je za 5,2%, a prosječno kašnjenje teretnih vlakova na 100 km iznosilo je 92 minute (2015. iznosilo je 108 minuta).