Hrvatski pomorski muzej Split, specijalizirani muzej koji se bavi istraživanjem, prikupljanjem, čuvanjem i prezentacijom pomorske baštine hrvatske obale Jadrana osnovan 1997. u Splitu, a sljednik je tradicije splitske pomorske muzeologije od 1925.

Početci splitske pomorske muzeologije

Ideja o osnutku pomorskoga muzeja u Splitu stvorena je 1925., kada je u povodu otvorenja Ličke pruge (željezničkoga spoja Splita s unutrašnjošću) otvorena Jadranska izložba, prikazujući razvoj i stanje brodarstva, brodogradnje te ribarstva Dalmacije. Udruga → Jadranska straža preuzela je vodstvo i prikupila građu te je u društvenom domu udruge 1933. otvoren Pomorski muzej (s odjelima obale, brodarstva, ribarstva i povijesti), na čelu s kustosom Ivom Rubićem. Početkom II. svj. rata Muzej je zatvoren (1941). Iako zatvoren za javnost, Muzej je ponovno radio od 1944., a potpavši pod nadležnost JAZU-a (danas HAZU), 1948. ponovno je otvoren za javnost. Postojećoj građi dodani su prikazi borbe partizana na moru, odjel reljefa Jadrana i odjel obnove, u kojem je grafikonima prikazan razvoj i socijalističko podizanje pomorstva i brodogradilišta. Zbog dodjele dotadašnjih muzejskih prostorija JRM-u, Muzej je preseljen u palaču Milesi u središtu grada te ponovno otvoren 1956 (od 1958. u cijelosti). Postav je tada izmijenjen na temelju novih muzeoloških načela te je tematski motiv postala stoljetna borba naroda na Jadranu i utjecaj pomorstva na socijalne, kulturne i političke prilike. Kako se aktivnost JAZU-a sve više usmjeravala prema znanstvenom radu, Muzej je 1966. zatvoren, a postav je do 1985. bio tek stalna izložba Zavoda za pomorstvo JAZU-a. Muzejom, odnosno Izložbom, upravljao je 1946−81. → Oliver Fio.

Osim Pomorskoga muzeja, u Splitu je djelovao i Vojno-pomorski muzej JRM-a, osnovan 1960. Prva stalna izložba otvorena je 1962. u baroknom bedemu Priuli, a muzej je čuvao i izlagao ponajprije materijalna svjedočanstva mornarice NOVJ te ratne mornarice socijalističke Jugoslavije iz razdoblja 1941–45. Rastom građe, 1982. Muzeju je dodijeljen prostor u tvrđavi Gripe. Raspadom SFRJ, Muzej je 1991. promijenio ime u Vojno-pomorski muzej HRM-a.

Osnutak Hrvatskoga pomorskog muzeja Split

Nedugo nakon proglašenja samostalnosti RH, tvrđava Gripe demilitarizirana je te je 1995. predana Gradu Splitu, koji je preuzeo obvezu osnivanja pomorskoga muzeja. Gradsko vijeće Splita 1997. osnovalo je Hrvatski pomorski muzej Split, a za javnost je otvoren 1999. izložbom Brodovi, oružje, ratovi. Uz zadaću promicanja i poticanja revitalizacije hrvatske pomorske baštine, Muzej je već na samom početku donio dodatnu vrijednost, kada je prvi u RH zaštitio brod kao kulturno dobro, odn. spomenik kulture. Godine 1998. organizirana je akcija otkupa gajete Perina, najstarije gajete na ovim prostorima (izgrađene u Trogiru 1857), a jedan od kasnijih primjera je austrougarska carska jahta Istranka. Prvi ravnatelj Muzeja bio je Stjepan Lozo, a od 2016. ravnateljica je Danka Radić.

Postav Hrvatskoga pomorskog muzeja Split

Postav Muzeja koncipiran je u dva dijela, ratni i trgovački, te se sastoji od zbirki plovila, brodske opreme i sredstava, strojeva i brodogradnje, maketa, navigacijske opreme i sredstava, pomorskih karata i peljara, oružja i oružanih sustava, podmorskih nalaza, ribarstva i dr. Osim stalnoga postava, Muzej ima i knjižnicu (javnosti dostupnu na zahtjev). U prvome – ratnome dijelu prikazan je povijesni pregled pomorskoga ratovanja hrvatskog naroda na Jadranu od antike do Domovinskoga rata. Okupljeni su modeli rimske bireme, ilirskih liburna, omiškoga gusarskog broda, starohrvatskoga mača iz karolinškoga doba IX. i X. st., model hvarske galije Sveti Jerolim iz bitke kod Lepanta (1871), puške iz Viškoga boja (1866), najstariji → torpedo na svijetu iz 1866., strojnica Browing M2 iz 1914., rabljena u obama svjetskim ratovima te u Domovinskome ratu i mnogi drugi predmeti.







U drugome – trgovačkome dijelu prikazan je razvoj jedrenjaka kao uvid u hrvatsku pomorsku baštinu od antike do pojave parnoga stroja. Razvoj broda, jedra, brodske i navigacijske opreme prikazuje više od 500 izložaka, a velik dio postava posebno predstavlja razvoj jedrenjaka XVII–XIX. st. Predstavljeni su hidroarheološki nalazi, rimska sidra i amfore, mnogobrojne pomorske karte, portulani iz 1764. i 1795., umjetničke slike jedrenjaka, modeli brodova, pramčani ukrasi (tzv. pulene) iz 1800., brodski dnevnik s ekspedicije jedrenjaka Novara (1857−59), sekstanti, kompasi, zastave i prve svjedodžbe pisane na hrvatskom jeziku iz 1908. Sedam je plovila u fundusu Muzeja, među kojima pramac broda Bakar dominira vanjskim postavom, gdje su također smještene gajeta iz 1857., neretvanska lađa iz 1936., patrolni čamac 22-Streljko iz II. svj. rata, sidra te brodski topovi iz 1857. i 1861.





