Hidrografski zavod u Puli (Hydrographisches Amt der k. u. k. Kriegsmarine, Hidrografski zavod carske i kraljevske ratne mornarice), hidrografska ustanova austrougarske ratne mornarice osnovana 1869. u Puli.

Osnutak i djelovanje

Prije pulskoga Hidrografskog zavoda, austrijska ratna mornarica prvu je hidrografsku ustanovu na Jadranu osnovala 1860. u Trstu. Početci pulskoga Zavoda sežu u 1863., kada je djelovao kao spremišna podružnica tršćanske hidrografske ustanove. Od 1864. podružnica je obavljala meteorološka promatranja te je imala i astronomsku promatračnicu. Nakon zatvaranja tršćanske ustanove 1866., oprema je preseljena u Pulu, glavnu luku ratne mornarice, a spremišna podružnica preimenovana je u Hidrografsko spremište (Hydrographisches Depot).

Pri osnutku 1869. Hidrografski zavod sastojao se od četiriju odjela: zvjezdarnice s astronomskim, meteorološkim, geomagnetskim i plimnim opservatorijem (poslije → Mornarička zvjezdarnica), spremišta nautičkih instrumenata s mehaničkom radionicom, spremišta pomorskih karata i → Mornaričke knjižnice. Zavod je 1871. preseljen u novu zgradu na pulskom brdu Monte Zaro, a zvjezdarnica je izdvojena kao zasebna cjelina. Osnutkom Mornaričko-tehničkoga odbora (K. u. k. Marine-technisches Komitee) u Puli 1885., Hidrografski zavod zajedno s Mornaričkom knjižnicom i → Mornaričkom akademijom u Rijeci postao je oslonac za razvoj ratne flote. Osim toga, u Zavodu su bili zaposleni profesori Mornaričke akademije te je pružao potporu nastavi iz istraživanja mora i meteoroloških mjerenja, a 1895. utemeljen je i odjel za geofiziku.

Raspadom Monarhije i talijanskim osvajanjem Pule 1918. Zavod je prestao s radom, a velik dio opreme odnesen je u Italiju. Zgrada nekadašnjega Zavoda uništena je 1944. u savezničkim zračnim napadima, a sačuvana je samo jedna kupola zvjezdarnice.

Hidrografsku djelatnost na području Hrvatske nastavio je Hidrografski ured osnovan 1922. u Tivtu, danas → Hrvatski hidrografski institut.

Dostignuća Zavoda

U Zavodu je 1866−72. izrađen novi premjer Jadranskoga mora, na osnovi kojega su u Beču 1870–74. izrađene pomorske karte Jadrana. Geomagnetska mjerenja Jadrana provedena su 1889−90. Od 1874. zavodski meteorološki opservatorij izrađivao je dnevne vremenske prognostičke karte. Zavod je od 1873. objavljivao časopise Oglašavanja za pomorce i Hidrografske vijesti, koji su 1893. ujedinjeni u Oglašavanja za pomorce te izdavani kao prilog mjesečnika Priopćenja s područja pomorstva, a 1873–1915. ukupno su izdana 42 sveska. Izdan je i 21 svezak Godišnjaka meteoroloških i zemljomagnetskih promatranja (1897–1917). Godine 1892. objavljen je peljar Jadrana. Do 1918. Zavod je objavio više od stotinu znanstvenih i stručnih knjiga, godišnjaka i časopisa.