kriminalistička tehnika, dio kriminalistike koji se bavi metodama pronalaženja, utvrđivanja i ispitivanja tragova i materijalnih dokaza koji ostaju iza počinjenoga kaznenoga djela te utvrđivanjem identiteta, pronalaženjem i hvatanjem počinitelja kaznenoga djela. Uglavnom primjenjuje specifične metode, poput antropometrije, daktiloskopije, grafologije, kriminalističke fotografije, forenzične balistike, medicine, biologije, toksikologije i kemije.
Kriminalistika kao znanstvena i stručna disciplina počela se u svijetu razvijati potkraj XIX. st., dok su prvi kriminalistički laboratoriji, zavodi i instituti osnovani početkom XX. st. Njemačko-švicarski kemičar i forenzičar Archibald Rudolf Reiss (1875‒1929) osnovao je 1909. Institut forenzičkih znanosti (Institut de police scientifique) u Lausanni.
Među pionire razvoja metoda kriminalističke tehnike spada i Hvaranin → Ivan Vučetić, koji je kao visoki policijski službenik u Argentini 1891. razvio i u praksu uveo deseteroprstnu daktiloskopsku klasifikaciju (daktiloskopija), koja je ubrzo prihvaćena diljem svijeta.
U Hrvatskoj su se još 1880. na Pravnome fakultetu u Zagrebu držale Kriminalističke vježbe, a od 1885. nazivale su se Kriminalistički praktikum.
Kao središte razvoja i primjene kriminalističkih metoda u Zagrebu je 1953. osnovan Ured za kriminološka ispitivanja (od 1959. Zavod za kriminalistička vještačenja i kriminološka istraživanja, od 1997. Centar za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić), koji od 2008. nosi ime Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, te je ustrojstvena jedinica Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova RH.
Prvo cjelovito djelo iz područja kriminalistike bilo je Savremena tehnika istraživanja krivičnih djela Tomislava Markovića (1961). Radovi iz područja kriminalističke tehnike od 1953. objavljuju se u časopisu Priručnik za stručno obrazovanje radnika unutarnjih poslova (od 1992. → Policija i sigurnost).
Kriminalistička znanost u Hrvatskoj poticaj je dobila početkom rada Više škole za unutrašnje poslove u Zagrebu 1970., a osobito pokretanjem Studija za unutarnje poslove 1986. i Fakulteta kriminalističkih znanosti u Zagrebu 1990 (od 1994. Visoka policijska škola). Na toj se visokoj školi kriminalistička tehnika danas izučava na stručnome preddiplomskom i specijalističkome diplomskom studiju. Na Sveučilištu u Splitu od 2009. postoji Sveučilišni studijski centar za forenzične znanosti (od 2011. Sveučilišni odjel za forenzične znanosti), koji izvodi diplomski sveučilišni studij forenzike.
Zagrebački → Muzej policije u svojem sastavu ima zbirku Kriminalistička tehnika.
