Objavljeno: .
Ažurirano: 3. lipnja 2022.

Kamen d. d., poduzeće za eksploataciju, preradbu i primjenu arhitektonsko-građevnoga kamena sa sjedištem u Pazinu. Osnovano je 1954., a prva proizvodnja organizirana je u kamenolomu Mirna pokraj naselja Bazgalji zapošljavajući ukupno osam radnika. U prvih je deset godina poduzeće uspjelo spojiti sve kapacitete kamenarske djelatnosti na području Istre u jednu radnu organizaciju (Istarski nemetali Pula, Istarski boksit Rovinj i Istarski nemetali Buje). Godine 1958. osnovan je pogon za preradbu izvađenih kamenih blokova Pilana. Sredinom 1960-ih poduzeće je zapošljavalo oko 420 radnika, a proizvelo oko 5970 m³ blokova i oko 51 000 m² gateriranih ploča.

Pogon Pilana u Pazinu,

Izrada kunjere ili izrada bloka ručno

U drugoj polovici 1960-ih provedena je modernizacija; nabavljene su dizalice Derrick i Rigo, sjekačica Korfman, GM super gateri, utovarivač, kompresori i žičane pile, freze i ručne brusilice, a uspostavljena je i linija za rezanje i poliranje. U sklopu poduzeća 1972. osnovana je istraživačka skupina i nabavljene su dvije istraživačke sonde. Godine 1974. proizvedeno je 13 965 m³ blokova i 107 535 m² gateriranih ploča. Osim eksploatacijom i preradbom poduzeće se bavi i završnim djelatnostima u građevinarstvu, tj. montažom kamenih ploča i drugih elemenata na građevinskim objektima.

Zajedno s poduzećem Istarske ciglane iz Cerovlja 1974. Kamen je spojen u jedinstveno poduzeće IGMA, gdje je djelovao kao OOUR. Godine 1989. proizvodnja u OOUR-u Kamen iznosila je 19 938 m³ blokova i 327 266 m² gateriranih ploča. U razdoblju do kraja 1980-ih poduzeće je eksploatiralo kamen i u Krtolinu i Kršinama kraj Šibenika te na Hvaru, a ulagalo se i u istraživanja i pripremne radove u Plavom toku kraj Požege u Srbiji. Godine 1980. u Gabonu je otvoren kamenolom mramora, no nakon godine dana zbog niza problema taj je projekt ugašen.

Istupivši iz IGMA-e, 1989. Kamen je ponovno postao samostalan. Raspadom SFRJ i izbijanjem Domovinskoga rata izgubljen je velik dio domaćega tržišta te se poduzeće preorijentiralo na izvoz u Mađarsku i Francusku, a donekle i u Poljsku i Belgiju. U sljedećem razdoblju pokrenuti su novi postupci obradbe i proizvodnja novih proizvoda. Godine 1995. započela je primjena metode podzemne eksploatacije, označivši tako promjenu u razvoju poduzeća prilagođavanjem zahtjevima zaštite okoliša. Uz vlastitu eksploataciju poduzeće je uvozilo granitnu, mramornu i drugu kamenu sirovinu iz Brazila, Italije, Španjolske, Rumunjske, Mađarske, Makedonije i Kine. Osim onih na domaćim nalazištima pokrenuta su istraživanja i u inozemstvu, u Zimbabveu i Brazilu. U Zimbabveu je istraživanje prekinuto zbog tamošnjih političkih neprilika, a u Brazilu zbog smanjene potražnje za granitom. Početkom 2000-ih izvoz je činio oko 70% prihoda.

Podzemni kop kamenoloma Kanfanar

Kamen d. d. danas proizvodi blokove vapnenca u sedam kamenoloma na području Istre i Dalmacije (Marčana, Kanfanar, Selina, Korenići, Kirmenjak, Mironja i Plano), dok se obradba kamena i proizvodnja finalnih proizvoda odvijaju u pilani u Pazinu, gdje se obrađuju materijali iz skupine vapnenaca, mramora, travertina, granita, pješčenjaka i kvarcita. Poduzeće izvozi sirovinu, polugotove i gotove proizvode u Italiju, Švicarsku, Francusku, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku, Poljsku, Mađarsku, Sloveniju, BiH, Makedoniju, Belgiju, Rusiju, Kinu, Luksemburg, SAD i dr. Godine 2021. zapošljavalo je oko 400 radnika.

Kamenolom Kanfanar

Kamenolom Kirmenjak

Ulaz u podzemni kop kamenoloma Korenići

Ostali podatci
Što pročitati?

Kamen »Pazin«. Spomen knjiga o 50. godišnjici rada 1954. – 2004. Pazin, 2004.

Mrežne poveznice
Kamen d. d.

Poduzeće za eksploataciju, preradbu i primjenu arhitektonsko-građevinskog kamena sa sjedištem u Pazinu.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Pazin
Godina osnutka
1954.

Kategorije i područja