osnivanje broda, postupak osmišljavanja novoga broda do stupnja njegove dovoljne definiranosti za daljnje projektiranje. Započinje stvaranjem ideje (koncepta) uvjetovane željama naručitelja, odn. zadaćama koje će brod obavljati tijekom eksploatacije. Projektiranje koje se nastavlja na osnivanje broda, obuhvaća sav posao (proračuni, nacrti, opisi) kojim se detaljno definiraju konačne karakteristike i elementi broda. Osnivanje i projektiranje broda u tijesnoj su vezi i često se isprepliću.

Nakon tehničko-ekonomske analize slijedi definiranje svojstava broda i sustava koji ta svojstva podržavaju, odn. izradba preliminarnoga projekta ili pretprojekta. Razradba sustava u smislu njegove konstrukcije, sastava i funkcioniranja obavlja se u glavnome projektu. Izradba pojedinih sustava, u smislu tehnologije, materijala, tolerancije, zaštite, ispitivanja i kontrole kvalitete, definira se u građevnom, odn. izvedbenome projektu. Osnovna je zadaća projektanta zadovoljenje projektnih zahtjeva koje postavlja brodovlasnik, u smislu dovoljne plovnosti i stabilnosti broda, učinkovite pokretljivosti i upravljivosti uz umjerena njihanja broda na valovitu moru. Opširnost projektnoga zahtjeva ovisi o sveobuhvatnosti analize i simuliranja eksploatacije novoga broda, a sadržava podatke o tipu broda, zahtijevanome broju brodova, veličini, brzini, teretnom uređaju, broju posade, tipu tereta, glavnoga stroja i dr.

Četiri su metode osnivanja broda: rekonstrukcija prototipa, osnivanje po spirali, jednokriterijska optimizacija i višekriterijska optimizacija. Rekonstrukcija prototipa najstarija je i najjednostavnija metoda, kojom se svojstva novoga broda određuju prema svojstvima postojećega. Metoda osnivanja po spirali zasniva se na sustavnom i postupnom definiranju problemskih područja (određivanje mase, obujma, glavnih izmjera, otpora i propulzije broda i dr.) u obliku kružnoga procesa. Jednokriterijska i višekriterijska optimizacija novije su računalne metode koje, sukladno metodi osnivanja po spirali, s pomoću razrađenih algoritama određuju vrijednosti svojstava i glavnih značajki broda.

Povijesni razvoj u Hrvatskoj

Osnivanjem brodova bavili su se stručnjaci u projektnim i tehničkim uredima svih velikih brodogradilišta, npr. → Igor Belamarić, → Mladen Klasić, → Nenad Flesch. Riječki → Brodoprojekt bavio se projektiranjem brodova svih tipova. Početak sustavne visokoškolske nastave veže se uz pokretanje studija brodogradnje pri Tehničkoj visokoj školi (→ Fakultet strojarstva i brodogradnje; FSB) u Zagrebu, osnovanoj 1919. Jedna od triju osnovnih grupa kolegija iz područja brodogradnje zvala se Osnivanje i konstrukcija broda. Suosnivač brodograđevnoga odjela i profesor od 1920. → Đuro Stipetić predavao je kolegije vezane uz osnivanje brodova. Nakon II. svj. rata, velik doprinos visokom školstvu, ali i gospodarstvu, vezan uz osnivanje novih brodova dali su → Adam Armanda i → Stanko Šilović. Sljednik brodograđevnoga odjela od 1983. je Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku FSB-a. Sastavni mu je dio koji se bavi problematikom osnivanja broda Katedra za osnivanje plovnih objekata i pomorsku tehniku, koju danas vodi Vedran Slapničar. Istaknuti su stručnjaci Zavoda u području osnivanja broda → Izvor Grubišić, Ante Bosnić, Milan Čuvalo i dr.







Osnivanjem Katedre brodogradnje akademske godine 1968–69. na Strojarskome fakultetu u Rijeci (→ Tehnički fakultet u Rijeci) započelo je nastavno, stručno i istraživačko djelovanje u području brodogradnje. Godine 1974. organizirani su u grupu kolegiji vezani uz osnivanje broda. Nastava se danas odvija pri Zavodu za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije, gdje se problematikom osnivanja broda bavi Bruno Čalić. Nastava na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje odvija se pri Zavodu za strojarstvo i brodogradnju, koji je ustrojen 1983. kao sljednik Strojarsko-tehnološkoga odjela, utemeljenoga pri tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu 1965. U području osnivanja broda istaknuo se → Špiro Matošin.

Objavljeno je više djela koja se bave osnivanjem brodova, poput Osnivanje broda – programi i algoritmi (M. Čuvalo, 1992), Osnivanje broda (A. Bosnić, 2005).