Objavljeno: .
Ažurirano: 8. srpnja 2022.

Tamburašev, Gavra (Srbobran, Srbija, 28. VIII. 1918 – Zagreb, 3. I. 1994), liječnik, stručnjak za proizvodnju antibiotika, vitamina i insekticida.

Na Medicinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1941. te doktorirao 1948. Radio je u Općoj bolnici u Šapcu 1941–42., Centralnom higijenskom zavodu u Beogradu 1942–44., Bakteriološkom institutu Medicinskog fakulteta u Beogradu 1946–48. te u tvornici lijekova Galenika u Zemunu 1948–57., gdje je 1950. nagrađen za pionirski rad na proizvodnji penicilina. Od 1957. živio je u Zagrebu. U tvornici lijekova i kemijskih proizvoda Pliva radio je 1957–61. te ondje uspostavio tehnološke postupke za proizvodnju antibiotika oksitetraciklina i vitamina C. Od 1957. bio je docent Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, od 1961. izvanredni profesor na Biotehnološkom odjelu Fakulteta (→ Prehrambeno-biotehnološki fakultet). Predavao je kolegij Kemija i tehnologija antibiotika. Bio je pročelnik Laboratorija za kemiju i tehnologiju antibiotika (danas Laboratorij za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura) od osnutka 1957. do umirovljenja 1981. Predavao je i na Farmaceutsko-biokemijskome fakultetu (kolegij Biološki lijekovi) te na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (kolegij Osnovi mikrobiologije) u Zagrebu. Bavio se industrijskom mikrobiologijom i biokemijskim inženjerstvom. Bio je suradnik Tehničke enciklopedije LZ-a.


Ostali podatci
Što pročitati?

50 godina studija prehrambene tehnologije, biotehnologije
i nutricionizma: 1956. – 2006. Zagreb, 2006., str. 507.

Tamburašev, Gavra
Posjet nobelovca dr. sc. Selmana Abrahama Waksmana pogonu proizvodnje oksitetracilina u Plivi, u društvu prof. dr. Gavre Tamburaševa i Plivinih zaposlenika, 2. 9. 1959.

Liječnik, stručnjak za proizvodnju antibiotika, vitamina i insekticida.

Opći podatci
Ime
Gavra
Prezime
Tamburašev
Mjesto i datum rođenja
Srbobran (Srbija), 28. 08. 1918.
Mjesto i datum smrti
Zagreb, 03. 01. 1994.
Povezane osobe
Povezana poduzeća

Kategorije i područja
Kategorija
Potkategorija