tehnička oblovina, drvni šumski proizvodi, dijelovi stabla ili debla propisani minimalnim dimenzijama određenoga normativnoga sustava namijenjeni za mehaničku preradbu (piljenjem, ljuštenjem i dr.) ili za izravnu uporabu (jarboli, stupovi za skele, piloti, stupovi za električne i telefonske vodove, rudničko drvo i dr.). Obuhvaća trupce, oblu građu i sitno tehničko drvo. Isprva se normiranje provodilo uzancama, tj. pisanim trgovačkim dogovorima i sporazumima koje je izdavalo burzovno vijeće neke burze za trgovanje drvom, a potom standardima i normama.

Tehnička oblovina u Hrvatskoj

Na području današnje Hrvatske, u razdoblju od 1878. do 1914. u Austro-Ugarskoj Monarhiji započelo je normiranje drvnih šumskih proizvoda prema vrsti drveća, dimenzijama i obliku proizvoda (Bečke uzance 1911), a do tada su se rabile lokalne peštanske, senjske i riječke uzance. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca donesene su Ljubljanske uzance (1925), potom i Tršćanske uzance (1926), a u doba Kraljevine Jugoslavije Zagrebačke uzance (1930). Prema Zagrebačkim uzancama se npr. tehnička oblovina hrasta razvrstavala na listače – tehničko drvo – tvrde listače – hrastovinu (piloti, trupci za oplatice, odn. trupci za furnir, trupci za piljenje I., II. i III. vrste, dugački trupci duljine osam m i veći); slijedom toga razvrstavale su se i ostale gospodarske vrste drveća.







Savjetodavni odbor za normalizaciju pri Ministarstvu obrta, veleobrta i trgovine NDH objavio je 1943. Hrvatske norme iz šumarskoga djelokruga (Neobrađeno drvo; HN 116 i 117). Prvi standardi za razvrstavanje i klasiranje drvnih šumskih proizvoda FNRJ izrađeni su 1946. u saveznom Birou za standardizaciju, a 1951. osnovana je Savezna komisija za standardizaciju, koja je uspostavila standardizaciju JUS (Jugoslavenski standard). Prvi jugoslavenski standard iz područja drvnih proizvoda objavljen je 1954. U razdoblju 1954–91. JUS se mijenjao i dopunjavao dvjema velikim revizijama (1967. i 1979). Prema tim je standardima tehničko drvo definirano kao dijelovi debla i grana kod kojih se koriste tehnička svojstva, a obuhvaća oblo tehničko drvo, cijepano drvo i tesano drvo; oblo tehničko drvo je dio stabla koji je namijenjen za tehničku uporabu i zadržao je prirodni oblik nakon izradbe, a čine ga trupci, obla građa i sitno tehničko drvo. Osnovna obilježja tehničke oblovine definirana JUS-om bila su: poprečni profil (krug kod oblog drva), dimenzije (promjer i duljina), vrsta drveća (narodno ime, botanički naziv vrste), kakvoća (prosječna širina goda), način i vrijeme izradbe, jedinice mjere pri isporuci (komad, obujam, masa, prostorni metar), dopuštena odstupanja od osnovnih obilježja i način obilježavanja.







Tijekom Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj (1991–95) primjenjivao se normacijski sustav za drvne šumske proizvode Standard za drvo, hrvatske norme (HRN). Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo RH donio je 1995. Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma, koje su u obveznoj primjeni bile do prosinca 2008. Sukladno Zakonu o normizaciji iz 1996. osnovan je 1997. Tehnički odbor 55 Oblo drvo i piljena građa, koji je započeo s pripremom prijedloga za izdavanje hrvatskih normi u konačnom obliku prema međunarodnim i europskim normama. Osnivanjem Hrvatskoga zavoda za norme 2005. formiran je novi Tehnički odbor 218 Oblo drvo i piljena građa, koji je nastavio rad dotadašnjega odbora.







U razdoblju od 1995. do 2008. hrvatske norme (HRN) za tehničku oblovinu obuhvaćale su trupce za furnir (listače i četinjače), trupce za ljuštenje (listače i četinjače), trupce za rezanje (listače i četinjače), trupce za pragove (željezničke), trupce za kombiniranu namjenu, rezonantno drvo i trupce za furnir oraha, a za izravnu uporabu rudničko i tunelsko drvo, pilote, stupove za vodove, kolarsko drvo i sitno tehničko drvo.







Razvrstavanje tehničke oblovine od 1999. obavlja se u razrede kakvoće A, B, C i D. To je podloga za utvrđivanje tržišne vrijednosti svih gospodarskih vrsta drveća prema tehničkim specifikacijama (srednji promjer i nominalna duljina) i značajkama šumskih drvnih sortimenata prema osnovnim kriterijima kakvoće dijela stabla. Razred kakvoće A je tehnička oblovina iznimne kakvoće minimalne duljine 3 m i srednjega promjera bez kore 40 cm. Razred B je normalne do iznimne kakvoće, minimalne duljine 3 m i srednjega promjera bez kore 35 cm. Razred C je normalne do niske kakvoće, minimalne duljine 2 m i srednjega promjera bez kore 30 cm za hrast i 25 cm za ostale vrste. Razred D je niske kakvoće, minimalne duljine 2 m i srednjega promjera bez kore 20 cm.





