Objavljeno: .
Ažurirano: 14. veljače 2025.

Sunko, Dionis (Sisak, 30. IX. 1879 – Zagreb, 20. XII. 1935), arhitekt, predstavnik secesijske arhitekture.

Završio je Graditeljsku školu u Zagrebu 1899., a diplomirao je 1902. na Tehničkoj visokoj školi u Karlsruheu (danas Karlsruher Institut für Technologie). Nakon završetka studija radio je u birou Zemaljske građevne uprave u Karlsruheu, potom u atelijerima G. Schnecka u Quedlinburgu te Raabe & Wöhlecke u Hamburgu (suradnja na projektima pristanišnih dokova St. Pauli i dr.). Od 1909. djelovao je u Zagrebu, gdje je 1919. s građevinskim inženjerom Rudolfom Jungmannom otvorio arhitektonski atelijer Sunko i Jungmann.

Zgrada Hrvatskoga sokola (Sokolana) iz 1912., Bjelovar

U ranim projektima primjenjivao je oblike sjevernonjemačke arhitekture, osobito umjerene secesije, i ostvario građevine u okvirima eklektičnoga shvaćanja arhitekture. Među njegovim mnogobrojnim ostvarenjima ističu se: Anatomski zavod Medicinskoga fakulteta na Šalati (1909), Dječji dom u Kukuljevićevoj ulici 19 (1912), stambene zgrade Strižić na Mažuranićevu trgu 8 i u Žerjavićevoj 10 (1912), poslovno-stambena zgrada Isis u Hatzovoj 12 (1918–20), zgrada Hrvatske centralne mjenjačke i eskomptne banke u Preobraženskoj 4 (1920–21), stambene zgrade Sunko na Mažuranićevu trgu 4 (1920–21) i Jungmann na Mažuranićevu trgu 3 (1926–27), poslovno-stambena zgrada Osiguravajućega društva Triglav u Mislavovoj 17 (1923) – sve u Zagrebu, Zemaljska bolnica u Pakracu (1909), palača Prve hrvatske štedionice u Osijeku (1909–10), zgrade Hrvatskoga sokola (Sokolana) u Bjelovaru (1911–12), sjemeništa u Đakovu (1912–14), Kotarske oblasti u Sisku (1913–14). Osim u Hrvatskoj, ističu se projekti u Bosni i Hercegovini i Srbiji poput Napretkova zakladnog doma u Sarajevu (1913–14), Prve hrvatske štedionice (1921–22., danas Muzej Zepter) te Zemaljske banke (1922–23) u Beogradu. Najuspjelije su mu reprezentativne građevine nastale u Zagrebu potkraj karijere, u duhu ekspresivne figuracije art décoa: hotel Esplanade u Mihanovićevoj ulici (1922–24) i robna kuća i hotel Milinov na Jelačićevu trgu (1928–29., danas hotel Dubrovnik).

Anatomski zavod Medicinskoga fakulteta na Šalati iz 1909., Zagreb

Hotel Esplanade u Mihanovićevoj ulici 1 iz 1924., Zagreb

Ostali podatci
Što pročitati?

J. Vancaš: Dionis Sunko. Ženeva, 1930.

M. Bagarić: Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova »palača«. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (2002) 26, str. 160–170.

Sunko, Dionis
Hotel Milinov (danas Dubrovnik) na uglu Gajeve ulice i Jelačićeva trga iz 1929., Zagreb, MKM, ekultura.hr
Foto: Vladimir Horvat


Kategorije i područja
Kategorija
Područje