ventilator, uređaj koji plinovima, najčešće zraku, predaje potencijalnu (prirast tlaka) i kinetičku (povećanje brzine) energiju kako bi se ostvarilo njihovo strujanje i svladali hidrodinamički gubitci. Ventilatorima se smatraju strojevi koji ostvaruju prirast tlaka do 10 kPa, jer se do tih tlakova (zrak ili plinovi) mogu smatrati nestlačivima, te spadaju u skupinu hidrauličnih strojeva. Sukladno tomu, dijele se na niskotlačne (do 1 kPa), srednjotlačne (1–3 kPa) te visokotlačne (3−10 kPa) ventilatore. S obzirom na smjer strujanja čestica kroz rotor u odnosu na njegovu os, razlikuju se radijalni (centrifugalni) i poluaksijalni (dijagonalni) ventilatori, u kojih se mehanizam izmjene energije zasniva na promjeni količine gibanja fluida i djelovanju centrifugalne sile, te aksijalni ventilatori, u kojih se mehanizam izmjene energije zasniva samo na promjeni količine gibanja fluida. Ventilatori su strojevi koji su po rasprostranjenosti u industrijskim pogonima na trećem mjestu u svijetu (prvi su elektromotori). Rabe se za prozračivanje prostorija, rudnika i tunela, za odvođenje štetnih i otrovnih plinova i para, u usisavačima prašine, pilovine i strugotina, za grijanje i klimatizaciju prostorija, za hlađenje strojeva, dopremu zraka za izgaranje i dr.

Povijesni razvoj

Preteče današnjih ventilatora bile su razne lepeze ili tkanine koje su se gibale i na taj način proizvodile cirkulaciju zraka u prostoriji. U srednjem vijeku (kovačnice, rudnici i dr.) rabili su se mjehovi i klipne zračne pumpe. U svojoj knjizi De re metalica libri XII (1556) Georgius Agricola (1494−1555) opisuje prve centrifugalne ventilatore izrađene od drva pogonjene ljudskom ili životinjskom snagom, koji su se rabili u njemačkim rudnicima željezne rude. John Theophilus Desaguliers (1683−1744) izumio je 1734. prvi rotirajući ventilator za rudnik, koji je bio pogonjen pedalama, James Nasmyth (1808−1890) konstruirao je i izradio 1851. dvoulazni lopatični centrifugalni ventilator pogonjen parnim strojem, Theuphile Guibal (1814−1888) centrifugalni ventilator pogonjen parnim strojem 1859. i do 1870. proizveo je više od 150 takvih jedinica koje su postavljene u belgijskim, francuskim i engleskim rudnicima. Pravi razvoj današnjih rotacijskih ventilatora započeo je pojavom elektromotora. Schuyler Skaats Wheeler (1860−1923) prijavio je patent dvolopatičnoga kućnog ventilatora s elektromotornim pogonom 1882., a Philip H. Diehl (1847−1913) patent stropnoga ventilatora 1889.

Proizvodnja u Hrvatskoj

Razvojem industrije i uvođenjem standardiziranih higijenskih uvjeta rasla je potreba za ventilacijom radnih prostora. Proizvodnja ventilatora započela 1932. osnivanjem tvornice → Ventilator u Zagrebu, koja je bila središte proizvodnje uređaja za ventilaciju u Hrvatskoj. Nakon II. svj. rata osnovana su poduzeća Tehnoplast, Vemos, Tehnofilter, Ekovent, Spin, Končar MES koja se bave proizvodnjom ventilatora te ventilacijske opreme i sustava te posluju i danas.

Nastava

Nositelji visokoškolske nastave stručnjaci su iz područja hidrauličnih strojeva (→ pumpa).

Stručna i znanstvena publicistika

Osim u člancima objavljenima u periodici, problematika ventilatora obrađena je u djelima Hidraulika (D. P. Ruzskij, 1930), Hidraulički strojevi (A. Mirković, 1972), Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja (Lj. Pilić Rabadan, 1996).