Bulić, Frane (Vranjic kraj Splita, 4. X. 1846 – Zagreb, 29. VII. 1934), arheolog, povjesničar i konzervator; dao je znatan prinos istraživanju, očuvanju i proučavanju antičke, ranokršćanske i srednjovjekovne arhitektonske baštine u Dalmaciji.

Studirao je teologiju u Zadru 1865–69., kada je bio zaređen za svećenika. U Beču je pohađao studij klasične filologije i arheologije (1869–73), te usavršavao epigrafiku (1877–78). Nakon povratka iz Beča postao je školskim nadzornikom u Zadru, gdje je obavljao i dužnost konzervatora Središnjega povjereništva za historijske spomenike zadarskog i benkovačkog okružja (1880–83). Od 1883. bio je ravnatelj klasične gimnazije i Arheološkoga muzeja u Splitu te konzervator povijesnih i umjetničkih spomenika za splitsko okružje, a 1912–25. za cijelu Dalmaciju. Djelovao je i politički; bio je zastupnik u Dalmatinskome saboru u Zadru i Carevinskome vijeću u Beču. Zbog hrvatskoga djelovanja Austrijske su ga vlasti umirovile 1896., no zadržao je mjesto konzervatora i ravnatelja muzeja.

Istraživao je antičke i ranokršćanske spomenike Salone te starohrvatske spomenike u srednjoj Dalmaciji. Važna je njegova uloga u istraživanju i očuvanju Dioklecijanove palače. U Rižinicama kraj Klisa otkrio je kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira, te ostatke benediktinskoga samostana i crkve. U Bijaćima kraj Trogira iskopao je temelje Trpimirove crkve sv. Marte, a na Otoku u Solinu ostatke crkava sv. Marije i sv. Stjepana koje su bile mauzoleji hrvatskih vladara, te otkrio sarkofag hrvatske kraljice Jelene. Godine 1894. utemeljio je u Splitu društvo Bihać te iste godine u Splitu i Solinu organizirao I. međunarodni kongres za ranokršćansku arheologiju. Autor je više djela, u području arhitekture među ostalima: Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba narodne hrvatske dinastije (1888), Krunidbena bazilika kralja Zvonimira usred Gradine u Solinu (1925), Palača cara Dioklecijana u Splitu (1927., s Lj. Karamanom), Po ruševinama stare Salone (1986), i dr. Bio je član mnogih akademija, znanstvenih ustanova i arheoloških društava.