Augustin, Juraj (Zagreb, 14. IX. 1833 – Zagreb, 4. I. 1917), građevinski inženjer, stručnjak za željeznice.

Diplomirao je 1854. na Tehničkoj visokoj školi u Beču (danas TU Wien). U Zagrebu je 1854–57. radio u Zemaljskom ravnateljstvu za građevine. Radeći na južnim austrijskim prugama u Ugarskoj i Hrvatskoj, 1857–64. sudjelovao je u izgradnji pruge od Zagreba do Siska. Godine 1864. imenovan je prvim građevinskim inženjerom u Zagrebu te je otvorio ured za sve tehničke, građevne, obrtničke i prometne poslove. Bio je županijski inženjer u Križevcima 1865–67., nadinženjer pri Direkciji ugarskih državnih željeznica 1867–76. i vrhovni nadzornik gradilišta pruge od Karlovca do Rijeke 1869–73. Od 1876. bio je predstojnik Odsjeka za javne gradnje i komunikacije (poslije Građevinski odsjek) Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Kao kraljevski građevinski savjetnik proveo je ključne reforme: 1877. reorganizirao je javnu tehničku službu u Hrvatskoj, osiguravši joj ravnopravan položaj u zemaljskoj upravi, a 1894. osuvremenio je tehničku službu i zauzimao se za donošenje statuta za građevinske tehničare, čime je podignuo ugled staležu tehničara i inženjera.

Za njegove su uprave u Hrvatskoj izgrađene mnoge važne zgrade kulturnog i javnog značenja u Zagrebu, izrađena je urbanistička osnova za Zagreb i mnoge gradove u Hrvatskoj te generalna osnova za kanalizaciju Zagreba i regulaciju potoka Medveščaka, građene su više pučke škole, crkve, bolnica u Pakracu, Zavod za umobolne u Stenjevcu te važne ceste, mostovi kraj Ormoža, Podsuseda, Morovića, Siska, Ogulina i dr., vodovodi u Ogulinu, Crikvenici, Kraljevici i Novom Vinodolskom, vodogradnje na Dravi, Savi, Lonji, Vuki i Sunji te obalne utvrde u Zemunu, Slavonskom Brodu, Srijemskoj Mitrovici i Sisku. Umirovljen je 1909. Višestruko je odlikovan te je bio prvi predsjednik zagrebačkog Družtva inžinira i arhitekta 1884–85., proisteklog iz → Kluba inžinira i arhitekta u Zagrebu.