Bauer, Bruno (Zagreb, 14. IX. 1884 – München, 30. IX. 1955), arhitekt, predstavnik protomodernističkog izraza u hrvatskoj arhitekturi.
Nakon što je 1903. završio Građevnu stručnu školu (1897. izdvojena iz Kraljevske i zemaljske obrtne škole, danas → Škola primijenjene umjetnosti i dizajna; sv. 2) u Zagrebu, surađivao je u atelijeru Hermana Bolléa. Od 1906. studirao je arhitekturu u Grazu i Beču te stjecao praksu u atelijerima Paula Schultze-Naumburga u Saalecku i Otta Bartninga u Berlinu. Vrativši se u Zagreb 1912., nastavio je djelovati kao samostalni projektant i predavač u Građevnoj stručnoj školi. Od 1925. bio je konzervatorsko-građevinski konzultant za čuvanje i restauraciju povijesnih dijelova Zagreba, a od 1935. radio je na regulacijskom i konzervatorskom planu povijesnih dijelova Zagreba. Nakon 1945. živio je neko vrijeme u Koruškoj, a potom do smrti u Münchenu. Isprva je projektirao u duhu historicizma, a od početka 1920-ih je, u skladu s modernističkim nazorima, nastojao jednostavnim i snažnim linijama istaknuti volumen građevine. Autor je projekata za Jadransku banku u Splitu (1912), Novinarski dom u Zagrebu (1929), te za niz vila i pansiona u Crikvenici, Novom Vinodolskom i Zagrebu. Obnovio je crkvu i sagradio samostan na Ksaveru (1925), te surađivao pri obnovi i pregradnji crkve sv. Marka (1936) u Zagrebu. Izradio je prijedlog rješenja za Kaptolski trg (1935) i prvu cjelovitu arhitektonsku dokumentaciju Gornjega grada u Zagrebu (1937).
I. Gessner: Regulacioni i konzervatorski plan za historijske dijelove grada Zagreba (1937.) arhitekta Brune Bauera. U: Zbornik III. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 25. ‒ 27. studenoga 2010.). Zagreb, 2013., str. 89–94.
Z. Jurić, B. Ratančić: Vranicanijeva poljana na Gornjem gradu – projekti i polemike 1907. – 1970. Portal, (2014) 5, 221–242.
Ž. Domljan: BAUER, BRUNO. Hrvatski biografski leksikon, sv. 1, 1983., str. 541–542.