Objavljeno: .
Ažurirano: 21. svibnja 2021.

Chromos, poduzeće kemijske industrije osnovano 1920. u Zagrebu; glavni proizvođač premaznih sredstava, plastičnih masa i umjetnih smola u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Nastanak poduzeća

Razvojni put poduzeća započeo je 1920., kada je zagrebački gospodarstvenik Bernard Moster, tada vlasnik veletrgovine kemijskih proizvoda i male radionice za miješanje boja, osnovao Moster, tvornicu boja i pokosti. Moster je pogone za proizvodnju smjestio na Radničkoj cesti, u prostorije nekadašnje tvornice sapuna. U prvoj godini oko 30 radnika proizvelo je približno 500 t laka, uljanih boja, boja za emajle, firnisa, staklarskoga kita i drugih artikala. Glavna tvornička zgrada izgrađena je 1923., a tijekom 1930-ih podignuto je ili adaptirano još deset objekata. Godine 1933. Moster se zajedno s tvornicom ulja, lakova i boja Medić-Zankl iz Ljubljane i tvornicom lanenog ulja i firnisa Zabret iz Britofa kraj Kranja udružio u interesnu zajednicu pod nazivom Združena tvornica firnisa.

Proizvodnja u Mosteru 1940. iznosila je 1892 t suhih boja, 962 t boja i lakova i 168 t staklarskoga kita, a broj radnika povećao se na 160. Sljedeće godine započela je eksperimentalna proizvodnja sredstava za zaštitu bilja na bazi žive, a ostvarena je i prva sinteza smole za lakove. Za II. svj. rata Moster je promijenio ime u Industrija ulja i laka, a nakon rata u Perunika.

Njemačko poduzeće Springer-Moller iz Leipziga osnovalo je 1923. u Samoboru tvornicu grafičkih boja Chromos, prvu tvornicu s tom djelatnošću u jugoistočnoj Europi. Poduzeće je zapošljavalo devet radnika, a djelovalo je u dva odjela: za proizvodnju šarenih grafičkih boja te crnih grafičkih i rotacijskih boja. U sljedećim je godinama u sklopu poduzeća otvorena radionica za proizvodnju regala, ljevaonica valjaka i električna brusionica. U godini osnutka proizvedeno je 13 t boja, a 1926. 113 tona. Od 1927. Chromos je bio jedini dobavljač crne boje za rotacijski tisak novina u Kraljevini SHS, dok je u sljedećem razdoblju postao dobavljač svih grafičkih materijala i strojeva za potrebe grafičke industrije. Tijekom 1930-ih nabavljeni su novi strojevi i izgrađen je laboratorij. Kao rezultat modernizacije 1933. započela je proizvodnja uljanih boja i lakova, od 1934. proizvodili su se pigmenti za vlastite potrebe, a od 1937. i suhe boje. Radi rasterećenja kapaciteta u Samoboru Chromos je 1938. otvorio pogon za proizvodnju tiskarskih boja u Zemunu koji je radio do 1941. U godinama prije II. svj. rata proizvodilo se oko 314 t boja, a poduzeće je zapošljavalo oko 50 radnika.

Udruživanja nakon II. svj. rata

Nakon II. svj. rata Perunika je zapošljavala 155 radnika, a Chromos 42. U Perunici je tada, prvi put u Jugoslaviji, proizvedena plastična masa za prešanje na bazi fenolne smole (bakelit), neophodna za potrebe elektroindustrije. Godine 1947. obavljena je prva sinteza smole u industrijskome mjerilu, za što je osnova postavljena 1940., kada je u poduzeću učinjena prva sinteza smole za lakove. Ostvarena je i proizvodnja veziva na bazi fenol-formaldehidnih smola, umjetne smole tipa Albetrol, sintetiziran je heksaklor-cikloheksan (gamaxan HCH) i iz njega je izoliran aktivni izomer (lindan), te je pokrenuta u zemlji prva industrijska proizvodnja sintetskog ljepila namijenjena drvnoj industriji. S redovitom proizvodnjom započeo je klorni pogon u kojem se proizvodio koncentrat DDT-ja .

Poduzeća Perunika i Chromos udružena su 1947. u jedinstveno poduzeće Chromos, kemijska industrija Zagreb. U Zagrebu se na Radničkoj cesti nalazio Pogon 1, a u Samoboru Pogon 2. Godine 1955. u sklopu poduzeća osnovan je Istraživački institut koji je radio na sintezi polimera, a kao rezultat rada dvije godine kasnije učinjena je prva sinteza nezasićene poliesterske smole u Jugoslaviji naziva Chromoplast.

Tvornica boja i lakova

Daljnje povezivanje sa srodnim poduzećima ostvareno je 1956., kada je sklopljen ugovor između Chromosa, Katrana (→ Hidroizolacija Katran) i → Plive o zajedničkoj proizvodnji organskih boja i pigmenata i njihovih intermedijera za organske boje. Pritom je osnovano posebno organizacijsko tijelo Kooperacija za proizvodnju organskih boja. Iduće godine Chromos, Katran i Pliva započeli su pokusnu proizvodnju organskih boja te su formirali čvršću organizacijsku vezu u obliku poslovnoga udruženja Kemijske industrijske zajednice, prvoga poslovnog udruženja u Jugoslaviji. Istodobno su u Chromosu izgrađeni kapaciteti za proizvodnju 50 t organskih pigmenata i 200 t organskih boja, a u Plivi 150 t organskih boja na godinu. Sporazumom Katrana s Plivom, koja je odustala od proizvodnje boja, proizvodni pogon za tu svrhu preseljen je 1962. iz Plive u Katran. Proizvodnja boja ukinuta je 1973., no doradba, tj. finalizacija boja opstala je te je postala osnovnom djelatnošću tvornice Chromos Organske boje, osnovane 1974. Chromosu se 1961. pridružilo poduzeće Submarincolor iz Umaga, čime je produbljena specijalizacija u brodskim bojama.

Pogon tvornice

Poduzeća srodne djelatnosti Chromos, Katran i → Kutrilin ujedinila su se 1964. u Kemijski kombinat Chromos – Katran – Kutrilin, nastojeći racionalizirati poslovanje, ulaganje i razvoj proizvoda. Kao dio kombinata (poslije SOUR-a) Chromos je ostvario svoj najznačajniji razvoj. U sastav kombinata ušlo je 1975. poduzeće Labud (→ Meteor grupa – Labud) iz Zagreba, a 1977. tvornica Svjetlost iz Lužana. U sljedećem razdoblju Chromos je znatno proširio svoju proizvodnju i modernizirao pogone. Obavljena je prva sinteza akrilne smole u otapalu čime je proizvodni program proširen za novu skupinu polimera, veziva za industriju premaza. Započela je proizvodnja vinilesterske smole i melamin-formaldehidne smole. Nastale su prve pigmentne disperzije u obliku paste, proizvedene su prve koncentrirane pigmentne disperzije u krutom obliku.

Pogon Kemijskog kombinata Chromos – Katran – Kutrilin, druga pol. XX. st.

U okviru Kutrilina 1976. osnovana je tvornica Kutrilin Disperzije (od 1978. Chromos Polidisperzije), koja je proizvodila polimerne disperzije i pomoćna sredstva u vađenju i preradbi nafte, te izradbi goriva i maziva proizvodnog kapaciteta 10 000 t na godinu. Proizveden je prvi anorganski pigment (cinkov trioksikromat). Pokrenuta je proizvodnja tekućih stabilizatora i sikativa, kao i proizvodnja keramičkih pigmenata. Izgrađen je Grafički institut, proizvodni kompleks na Žitnjaku, pogon praškastih pesticida, laboratorij za kontrolu i laboratorij za unapređenje s tehničkim sektorom, pogon granuliranih pesticida na bazi korbofurana i klorpirifosa, te pogon praškastih aditiva u Jastrebarskom. Kombinat je 1979. zapošljavao oko 3900 radnika, a ukupna proizvodnja iznosila je 183 897 t proizvoda. Izvozilo se u 22 države svijeta, ponajviše u zapadnoeuropske države i u SSSR.

Dezintegracija na samostalna poduzeća

Kombinat je preustrojen 1993., kada se zbog procesa privatizacije podijelio na 16 samostalnih poduzeća, od kojih su u sljedećim godinama prestala s radom Chromos Plastične mase, Chromos Organske boje, Chromos Pigmenti i Chromos Sintetske smole. Ostala poduzeća nastala dezintegracijom Chromosa djeluju i danas. Chromos Tvornica smola od 1999. nastavlja djelovati u sastavu Scott Bader grupe. Poduzeće Chromos Boje i lakovi u Zagrebu je od 2001. član Helios grupe te se razvilo u najvećega hrvatskog proizvođača boja i lakova. U Samoboru djeluju tvornice grafičkih boja – Chromos i Chromos MB od kojih je potonja vodeći proizvođač grafičkih boja i pigmentnih koncentrata u Hrvatskoj. Chromos Aroma, nakon što ga je preuzelo njemačko poduzeće Ireks posluje kao Ireks, Aroma. U pogonima u Jastrebarskom proizvode se dodatci i mješavine za pekarsko-slastičarske proizvode, mesne prerađevine i stočnu hranu, mirisne kompozicije i arome, a u Dragovanščaku kraj Jastrebarskog prerađuje se → ljekovito i aromatično bilje. Chromos Agro u Zagrebu proizvodi i distribuira sredstva za zaštitu bilja te pokriva oko 50% hrvatskoga tržišta uz asortiman od približno 70 djelatnih tvari u najmanje sedam različitih formulacija. Zagrebački abrazivi jedino su poduzeće u Hrvatskoj koje proizvodi fleksibilne brusne materijale u jumbo-rolama. Nakon što je Gradnja trgovina 1994. preuzela Katran, on je nastavio sa svojom proizvodnjom. Kutrilin se nakon privatizacije spojio s Tvornicom plastike Vučković te je nastao Kutrilin TPV, koji je od 2009. dio Tita Grupe. Glavna mu je djelatnost proizvodnja aditiva za različite grane industrije. Chromos Polidisperzije nastavile su djelovati kao Komicro, proširivši proizvodni program na reagense za petrokemiju. Od 2019. poduzeće djeluje kao Nordix Chemicals Factory d. o. o. Hempel sa sjedištem u Umagu vodeći je svjetski dobavljač premaza za dekoraciju, industriju, pomorstvo, tržište kontejnera i jahti. Chromos Svjetlost u Lužanima bavi se proizvodnjom boja i lakova za zaštitu drva, metala, za impregnaciju fasade i sl.


Ostali podatci
Što pročitati?

Chromos, 1890.–1993. Glasnik diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko tehnološkog studija u Zagrebu, (1993) 5, str. 1–10.

Chromos, 2. dio. Glasnik diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko tehnološkog studija u Zagrebu, (1998) 19, str. 1–6.

Iz arhive LZMK-a

Chromos, Hrvatska enciklopedija, sv. 2, 2000., str. 525.

Chromos
Reklamni plakat poduzeća Chromos, rad M. Vulpea, druga polovica XX. st.

Poduzeće kemijske industrije osnovano 1920. u Zagrebu.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Zagreb
Godina osnutka
1920.
Prijašnji nazivi

Moster (1920-41)

Industrija ulja i laka (1941-45)

Perunika (1945-47)

Chromos, kemijska industrija Zagreb (1947-64)

Kemijski kombinat Chromos - Katran - Kutrilin (1964-93)

Povezane osobe
Bekar, Dušan,
Brihta, Ivan,
Matusinović, Tomislav
Povezana poduzeća
Hidroizolacija Katran d. o. o.,
Kutrilin d. o. o.,
Meteor grupa – Labud d. o. o.,
Pliva d. d.

Kategorije i područja