Frischauf, Johannes (Beč, 17. IX. 1837 – Graz, 7. I. 1924), matematičar, geodet i popularizator astronomije, stručnjak za kartografske projekcije.

Gimnaziju je završio u Beču, gdje je diplomirao (1861) matematiku, fiziku i astronomiju. Nedugo nakon završetka studija zaposlio se na Sveučilištu u Beču (1863), a potom na Sveučilištu u Grazu (1866). U mnogobrojnim udžbenicima i raspravama koje je objavio, bavio se problemima iz područja astronomije, čiste matematike, geometrije i kartografije. U raspravi Beiträge zur Geschichte und Construction der Karten-projectionen (1891) povezao je Tissotovu konusnu i Lambertovu konformnu projekciju, a u radu Die Abbildungslehre und deren Anwendung auf Kartographie und Geodäsie (1905) poopćio je kartografsku projekciju s preslikavanja kugline plohe u ravninu, na općenitije preslikavanje. U tom se djelu bavio i svojstvima afinog preslikavanja, preslikavanjem jedne plohe na drugu, ekvivalentnim i konformnim preslikavanjima, poliedarskom projekcijom, izborom projekcije, Zemljinim matematičkim oblikom, i dr. Od 1868. je sustavno obilazio i opisivao planine u Sloveniji (posebice Kamniško-Savinjske Alpe), Hrvatskoj i Crnoj Gori, a pri jednom takvom pothvatu 1874 (usponu na Klek) sastao se s Vladimirom Mažuranićem i Budom Budisavljevićem te ih potaknuo na osnivanje hrvatskoga planinarskog društva. Propješačio je prostor između Rijeke, Crikvenice i Selca, te ga detaljno opisao (ljepote krajolika, blizinu šuma Gorskog kotara, prostor u kojemu se struje morskoga zraka miješaju s planinskim zrakom). Kako je medicina toga doba takav prostor smatrala zdravstveno vrijednim, Frischauf je 1891. o Crikvenici izdao prvi vodič na njemačkom jeziku Klimatsko lječilište i morsko kupalište Crikvenica (Das klimatische Kurort und Seebad Crikvenica). Napisao je udžbenik Die mathematischen Grundlagen der Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids (1913) i njegovu dopunu Beiträge zur Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids (1919).