Objavljeno: .
Ažurirano: 11. listopada 2021.

Herbos, poduzeće za proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda osnovano 1946. u Sisku. Započelo je djelovati preseljenjem postojeće tvornice vinske kiseline Resman iz Zagreba (od 1946. Radonja) u novoizgrađenu tvorničku zgradu u Sisku (prvotna je zamisao bila da se u nju smjesti tvornica modre galice) pod nazivom Radonja, tvornica vinske kiseline Sisak, a zapošljavalo je oko 20 radnika.

U prvim godinama razvoja u još nedovršenim zgradama i sa starom opremom proizvodila se vinska kiselina iz vinskoga kamena koji se organizirano prikupljao u Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj. Poduzeću je 1947. pripojena Tvornica kisika Sisak, pogoni koje su 1953. preseljeni u Zagreb. Proizvodnja organoživinih spojeva po kojoj je poduzeće bilo poznato pokrenuta je 1953. Godine 1955. započela je proizvodnja napitka u tabletama na bazi vinske kiseline Eska, a ubrzo potom i mineralne vode u prahu i praška za pecivo.

Pogon za proizvodnju vinske kiseline, druga polovica XX. st.

Reklamni oglas, sredina XX. st.

Zamah u razvoju i modernizaciji poduzeća potaknule su Konferencija proizvođača sredstava za zaštitu bilja Jugoslavije održana 1954. u Šapcu, na kojoj je donesen zaključak da se Radonja orijentira na sintezu živinih i svih organosumpornih preparata, te Konferencija proizvođača gume Jugoslavije održana 1956. u Sisku, nakon koje je poduzeće počelo proizvoditi sredstva za gumarsku industriju (aditivi za spužvastu gumu, antioksidansi, vulkanizacijski akcelerator tiram – tetrametiltiuramov disulfid, TMTD). Proizvodnja posljednjega, koji je ujedno i sredstvo za zaštitu bilja (fungicid), usmjerio je daljnji razvoj poduzeća u područje poljoprivrede koje je tijekom godina postalo okosnica njegove proizvodnje. Nakon što je Institut za industrijska istraživanja Zagreb Radonji 1957. predložio proizvodnju organoživinih fungicida, izgrađeno je novo postrojenje za sintezu i formulacije te je iste godine započela proizvodnja živinoga fungicida Radosana. Na temelju te proizvodnje poduzeće je postalo značajan izvoznik. Uskoro je započela proizvodnja i drugih fungicida: Radotirama, Radocirama, Radocineba i dr. Godine 1959. Radonja je sa švicarskim poduzećem Sandoz AG iz Basela potpisala ugovor o suradnji i distribuciji sredstava za zaštitu bilja, na temelju čega je započela proizvodnja tekućih insekticida. Pogon za proizvodnju joda koji je radio u sklopu Jodnoga lječilišta Sisak pripojen je poduzeću 1957., i radio je do 1964.

Laboratorij pogona fungicida Radosana poduzeća Radonja

Pogon za proizvodnju joda, druga polovica XX. st.

Početkom 1960-ih započela je proizvodnja triazina, herbicida na osnovi aktivnih tvari simazina (Radokor) i atrazina (Radazin), kao najznačajnije skupine herbicida u proizvodnome pogonu Radonje. Tada je prestala proizvodnja vinske kiseline i uz nju vezanih proizvoda, te su ti pogoni bili prenamijenjeni za proizvodnju atrazina i tekućih pesticida. Godine 1962. uvedena je nova skupina proizvoda za široku potrošnju u obliku tekućina i aerosola, od kojih su najpoznatiji bili Piretoks, Lipisan i Mravocid. Novi pogon za proizvodnju alkalnih mineralnih gnojiva na bazi mineralne troske i marokanskoga fosfata pušten je u rad 1965. Odluka o toj proizvodnji bila je uvjetovana raspoloživošću i blizinom osnovne sirovine troske iz Siemens-Martinovih peći, koja se javlja kao otpad u proizvodnji čelika u → Željezari Sisak. Zbog niske prodajne cijene od te se proizvodnje odustalo 1969. te su postojeći pogoni bili prenamijenjeni za proizvodnju hidrauličnoga vapna i metalurškoga cementa.

Pogled na sjeverni dio kompleksa, druga polovica XX. st.

Počevši razvijati 1965. program proizvoda za kliničku dijagnostiku, Radonja je postala začetnik te proizvodnje na području Jugoslavije. Razvojni program odvijao se u prilagođenome laboratorijskom prostoru, a od 1967. u specijaliziranome pogonu. Sastojao se od 25 različitih reagensa, broj kojih se povećao uspostavljanjem suradnje s raznim medicinskim institucijama, posebice zagrebačkim bolnicama te britanskim poduzećem SmithKline & French Laboratories (od 1977).

Godine 1973. pušten je u rad novi pogon za sintezu triazina kapaciteta 3000 t na godinu, čime je Radonja postala jedan od vodećih proizvođača pesticida u Jugoslaviji, kao i značajan izvoznik atrazina, posebice u zapadnu Europu i SAD. U tom su se razdoblju počeli proizvoditi i disperzivni premazi za zidove i beton (Murosan, Betosan i dr.). Radonja je kupila zemljište i zgrade bivšega vojnog kompleksa smještene u blizini stare jezgre poduzeća, uz nekadašnju Tvornicu boca i šupljeg stakla Petar Teslić. Otvoreni su mnogi novi pogoni, a 1988. puštena je u rad i spalionica tvorničkoga otpada.

Uspostavljena je suradnja s američkim poduzećem Elanco, što je rezultiralo širenjem asortimana za zaštitu bilja, te je puštena u rad novoizgrađena linija za proizvodnju Treflana. S američkim poduzećem Monsanto uspostavljena je suradnja u području proizvodnje i distribucije herbicida te je Radonja postala proizvođač u svijetu najpoznatijega herbicida na bazi glifosata Cidokora. Od 1950-ih do kraja 1980-ih poduzeće je potpisalo ugovore o suradnji s tridesetak inozemnih poduzeća, uglavnom iz zapadne Europe i SAD-a. U istom razdoblju prijavljeno je sedam patenata, a broj zaposlenih dosegnuo je 780. Poduzeće je imalo devet proizvodnih grupa s više od 170 proizvoda.

Izbijanjem Domovinskoga rata opseg proizvodnje i broj zaposlenih se znatno smanjio. Poduzeće je prošlo postupak privatizacije te je od 1993. nastavilo djelovati kao Herbos d. d. Osnovna mu je djelatnost i dalje bila proizvodnja sredstava za zaštitu bilja uz materijale za graditeljstvo, zaštitne i dekorativne premaze i dijagnostička sredstva. Zbog nagomilanih dugova poduzeće je 2011. proglasilo stečaj, a 2014. prekinuta je sva proizvodnja. Njegov proizvodni program preuzelo je poduzeće → Iskra Zelina kemijska industrija.

Proizvodnja kontaktnoga insekto-akaro-fungicida Crveno ulje u poduzeću Iskra Zelina kemijska industrija.

Ostali podatci
Što pročitati?

Ž. Dević: Osnivanje i razvojni put Kemijske industrije Radonja, danas Herbos d. d. Sisak. Glasnik diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko tehnološkog studija u Zagrebu, (1997) 18, str. 1–3.

B. Burazor, B. Milutinović: Monografija Radonja. Kemijska industrija Sisak 1946. – 1988. Sisak, 2018.

Iz arhive LZMK-a

RADONJA. Hrvatska enciklopedija, sv. 9, 2007., str. 163.

Herbos


Kategorije i područja