Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, strukovno poljoprivredno i šumarsko društvo osnovano 1841. u Zagrebu. Utemeljili su ga Dragutin Rakovac, grof Laval Nugent, Nikola Zdenčaj i biskup Juraj Haulik koji mu je bio prvi predsjednik. Osnovano je radi obavljanja funkcije zemljoradničke komore, unapređivanja poljodjelstva, šumarstva i obrta putem predavanja, izdavanja knjiga i novina, osnivanja primjernih voćnjaka i rasadnika, priređivanja izložaba, dodjeljivanja nagrada, te kao savjetodavno tijelo državnim institucijama. Društvo je 1842. pokrenulo časopis → Gospodarski list. Osnivalo je podružnice u većim općinskim mjestima, 1845. osnovan je Gospodarski zavod na Ksaveru u Zagrebu za osposobljavanje u vrtlarstvu, voćarstvu, pčelarstvu i svilarstvu, 1853. pokrenulo je inicijativu za osnivanje gospodarske škole koja je ostvarena otvaranjem Kraljevskoga gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. Godine 1907. društvo se preustrojilo i konstituiralo pod imenom Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga. S njim su se 1922. sjedinile Zadruga hrvatskih vinogradara i Zadruga za proizvodnju sjemena. Godine 1921/22. društvo je kao većinski dioničar osnovalo trgovačka društva: Središnju privrednu i zadružnu banku d. d. Zagreb, Plug d. d. stalnu izložbu strojeva Zagreb, Ratar d. d. veletrgovinu gospodarskim potrepštinama i proizvodima Zagreb i Zrno d. d. zavod za racionalno sjemenarstvo Zagreb. Zajednički su predstavljali koncern Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva. Godine 1925. pokrenuta je likvidacija društva koja je dovršena 1929.







