Klobučarić, Ivan (Clobucciarich Fluminensis, Clobucarius, Clobucciarius, Klobučijarič, Klobucziarich, de Flumine, Fiumano, Riječan; Johannes, Giovanni, Hans, Ioannes) (Dubašnica na Krku, 1545 – Fürstenfeld ili Rijeka, između 26. VIII. 1605. i 27. IV. 1606), slikar i kartograf, znatno je pridonio očuvanju toponima u obliku tadašnjih mjesnih izgovora.

Augustinskomu redu pristupio je oko 1560. u Rijeci. Ondje se školovao i 1572. zaredio za svećenika. Kraće vrijeme (1572–75) boravio je u Rimu, gdje je izučio za slikara, a potom se vratio u Rijeku gdje je bio generalni vikar i prior. Bio je prior i vikar augustinskih samostana u Völkermarktu i Fürstenfeldu (samo prior) te više puta provincijal i prokurator te vikar štajersko-koruške augustinske provincije. Poznat je po svojim kartama i kartografskim skicama koje je izradio na temelju sustavnih terenskih istraživanja. Izradio je prvi poznati crtani prikaz Rijeke – plan Rijeke s okolicom (1579), vjerojatno na zahtjev nadvojvode Karla II. Štajerskoga. Kartu Riječkoga zaljeva napravio je 1586 (olovka, akvarel), a na njoj je prikazao vedutu Rijeke te obalu do Crikvenice. Za potrebe protuosmanske obrane izradio je (1590–1600) kartu jadranskoga obalnoga pojasa s kopnenim zaleđem od Rijeke do Omiša (mjerilo oko 1 : 300 000; olovka, dorađena sepijom; dopunjena nakon 1603). Prema nalogu nadvojvode Ferdinanda (1601–05) obišao je dijelove Austrije, Slovenije i Hrvatske te prikupio topografsko gradivo za kartu, koju nije uspio dovršiti. Na više od 500 sačuvanih skica (108 listova) prikazao je veći dio tadašnje Hrvatske, Štajerske, Kranjske, Gorice, austrijske Istre do doline Soče i manji dio Koruške, a tada su prvi put izrađene karte Gorskog kotara, Kapele, Vinodola, Brinja, Modruša te područja uz Unu i Gacku. Njegove karte ne sadržavaju geografske koordinate ni mjerilo. Strane svijeta prikazivao je ružom vjetrova, reljef shematiziranim stožastim uzvisinama, vodotoke krivudavim šabloniziranim linijama, naselja sitnim vedutama, a prometnice ravnom crtom između njih. Realističnim kartiranjem pridonio je razvoju hrvatske kartografije i općemu geografskom poznavanju Hrvatske.