Koestlin d. d., tvornica za proizvodnju keksa i vafla sa sjedištem u Bjelovaru, osnovana 1920. pod nazivom Tvornica keksa, dvopeka, biskvita i finih poslastica Dragutina Wolfa i sinova.

Wolf je pekarski obrt pokrenuo 1892., novu pekaru izgradio je 1905., a napustio je 1914. Kraće se vrijeme bavio i prodajom brašna (1905–12) te slastičarstvom (1913–20). Sa sinovima Slavkom i Ottom otvorio je tvornicu 1920. i počeo proizvoditi kekse, a od 1921. i vafle. Sva se proizvodnja u početku obavljala ručno, no kako bi se povećali proizvodni kapaciteti, 1927. nabavljeno je 16 specijaliziranih strojeva na parni pogon koji su proizvodili Albert-kekse, kekse Nada, miješano pecivo Mixteed, napolitanke, prutiće Andrija, oblatne, torte a la Pischinger i čokoladu od lješnjaka. Tvornica je tada zapošljavala 30 radnika.

Zbog gospodarske krize smanjena je prodaja pa se od 1932. smanjila i proizvodnja. U pokušaju da povećaju proizvodnju, braća Wolf su 1934. kontaktirala mađarsko poduzeće Koestlin iz Györa i s njim 1935. sklopila ugovor o suradnji po kojem je tvornica Wolf preuzela naziv Koestlin, a mađarska joj je tvornica dala recepture i stručnu pomoć. Ugovor je sklopljen na rok od 20 godina, nakon kojega je bjelovarska tvornica mogla zadržati naziv Koestlin bez obzira na to hoće li se suradnja nastaviti. Kvalitetni proizvodi bolje su se prodavali pa se ulagalo u nova postrojenja i licence za proizvodnju keksa i vafla. Tvornica je tada zapošljavala 120 radnika, koji su proizvodili 1500 kg robe na dan.

Godine 1942. poduzeće je konfiscirano, a 1944. je dobilo novog vlasnika pa djeluje pod nazivom Bjelovarska tvornica keksa i dvopeka Dominik Bumber Bjelovar. Poduzeće je 1946. nacionalizirano, a zbog posljedica rata i nestašice sirovina radilo je smanjenim kapacitetom. Godine 1948. postalo je dio Gradskog prehrambenoga poduzeća (s pekarom, mlinom i poduzećem za proizvodnju mesa) koje je od 1950. nosilo naziv Gradsko industrijsko prehrambeno poduzeće, a od 1951. Bjelovarska prehrambena industrija. Sredinom 1953. tvornica se osamostalila i počela raditi pod nazivom Koestlin, tvornica keksa i elektromlin, a potkraj 1953. promijenila je naziv u Koestlin, tvornica keksa i dvopeka Bjelovar. Počelo se popravljati i mijenjati dotrajale proizvodne pogone, a 1956. donesena je odluka o izgradnji nove tvornice. Godine 1961. tvornica je proizvela 3000 t brašnasto-konditorskih proizvoda, a zapošljavala je 320 radnika. Dio pogona u novi je prostor preseljen 1960., 1979. izgrađene su nove tvorničke hale, a 1989. izgrađeno je novo regionalno skladište s 3300 paletnih mjesta. Djelovala je kao OOUR (1973–76) i RO (od 1976).







Unatoč početku Domovinskoga rata, 1991. je za tvornicu bila uspješna proizvodna godina. Proizvela je 8156 t keksa, peciva, vafla, biskvita i dvopeka, a zapošljavala je 738 radnika. Od 1992. djeluje kao dioničko društvo. Rat je uzrokovao gubitak velikog dijela tržišta, što je utjecalo i na proizvodnju. U razdoblju od 1991. do 2000. proizvodnja je smanjena (53%), a sukladno razvojnomu programu smanjen je i broj zaposlenih (sa 738 1991. na 464 radnika 2000). Tijekom 2000. proizvedeno je 3784 t različitih brašnasto-konditorskih proizvoda (od toga 2257 t keksa i čajnoga peciva, 1527 t vafla). Većinski joj je vlasnik 2002. postalo poduzeće Mepas iz Širokoga Brijega. Tvornica je 2020. proizvodila 70 t robe na dan, a zapošljavala 470 radnika. Proizvodni pogon, koji može proizvesti 25 000 t proizvoda na godinu, sastoji se od deset linija i pet proizvodnih procesa te 16 linija za pakiranje. Čak 50% proizvedenoga izvozi se na tržišta zemalja u okruženju, EU-a (suradnja s trgovačkim lancem Tesco) i Australije, te Bliskog i Dalekog istoka. Proizvodni asortiman sastoji se od 40 različitih proizvoda od kojih su posebno nagrađivani čajno pecivo Speculaas te vafli Karat, Java, Rum kocke i napolitanke Cappuccino. Premda se stalno radi na modernizaciji pogona i primjeni novih proizvodnih tehnologija, još se uvijek proizvode nekadašnje velike uspješnice čajna peciva Paris (više od 30 godina) i keksi Piknik (više od 40 godina).