Kohout, Otokar (Split, 10. IV. 1915 – Trogir, 14. X. 2002), brodograđevni inženjer, voditelj brodogradilišta.

Diplomirao je 1940. na Tehničkome fakultetu u Zagrebu, gdje je nakon studija radio kao asistent (1940–47). Bio je tehnički direktor brodogradilišta → 3. maj u Rijeci (1947–50) i Vicko Krstulović (→ Brodosplit) u Splitu (1950–65). Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu bio je redoviti profesor (1965–71) te predavao kolegij Nauka o čvrstoći. Bio je generalni direktor brodogradilišta Cantieri Alto Adriatico u talijanskoj Muggi od 1971. do umirovljenja 1975., nakon toga je do 1978. bio savjetnik splitske Jugobanke za područje brodogradnje. Od 1950. do 1971. izradio je pet generalnih projekata modernizacije brodogradnje (Rijeka, Split, Vela Luka, Trogir i Muggia–Trst), a 1983. studiju za razvoj brodograđevne industrije u azijskim zemljama, koju je naručio UN. Prijavio je 1981. patent Konvertibilni brod, novi tip obalnoga putničkoga broda (Patentni glasnik, 1984). Sudjelovao je u državnim gospodarskim izaslanstvima i surađivao s institucijama. Suprevoditelj je knjige Alexandra Karija Projektiranje i troškovi gradnje trgovačkih brodova (1954).