Köröskényi, Vjekoslav (Varaždin, 8. VI. 1839 – Zagreb, 22. II. 1909), geodet i kartograf, prvi stručni predavač geodetskih predmeta u nas.

Studirao je na Joanneumu u Grazu (danas TU Graz) i Tehničkoj visokoj školi u Beču (danas TU Wien), a doktorirao u Rostocku 1867. Od 1860. bio je zaposlen na Kraljevskome gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, od 1870. kao profesor. Predavao je algebru, aritmetiku, geometriju, fiziku, risanje tlovidno, graditeljstvo i graditeljsko risanje, te geodeziju. Nadzirao je graditeljske predmete i vodio vježbe iz geodezije. Bio je namjesni ravnatelj učilišta 1874–78. Kao mjernik radio je u poglavarstvu grada Križevaca (1870–75) gdje je 1873. izradio osnovu za rekonstrukciju barokne crkve Majke Božje Koruške. Dodijeljen je na službu Zemaljskoj vladi u Zagrebu 1879. te je sljedeće godine umirovljen. Ponovno je 1883. dodijeljen Bogoštovno-nastavnom odjelu Kraljevske zemaljske vlade, te je umirovljen 1888. Na Pravnome fakultetu u Zagrebu predavao je kolegij Praktična narodna ekonomija 1897–09.

Bio je prvi stručni predavač geodetskih kolegija na učilištu u Križevcima, prvoj školi u kojoj se sustavno predavala geodezija. Autor je prvoga udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku Geodäsija. Uputa u šumsku mjeračinu, poljomjerstvo, razanje i visinomjerstvo (1874). U njemu je osmislio prikladne izraze na hrvatskom jeziku za pojedine geodetske pojmove. Udžbenik je koncepcijski bio novina na europskoj razini, jer su prvi put sve funkcije jednog instrumenta opisane u cijelosti na jednome mjestu. Autor je i djela Uporaba diferencijalnoga računa kod teorije krivih crta u ravnini (1875). Napisao je niz stručnih radova o voćarstvu i vinogradarstvu. Bio je član Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva obnovljenoga 1876., tajnik 1882–86., dok je 1884. proglašen članom utemeljiteljem. Bio je dopisni član Društva čeških fizičara i matematičara u Pragu. Osnovao je zakladu za stipendiranje hrvatskih studenata na visokim tehničkim školama u inozemstvu.