Objavljeno: .
Ažurirano: 30. siječnja 2021.

marikultura, dio akvakulture, uzgoj vodenih organizama u morskoj i bočatoj vodi radi gospodarske eksploatacije. Zbog velikog izlova morske ribe, mekušaca i školjaka sve sviše dobiva na značaju. Prinosi marikulture još uvijek nisu usporedivi s rezultatima ulova u klasičnom morskome ribolovu, ali iz godine u godinu rastu.

Prema organizmu koji se uzgaja razlikuje se više vrsta marikulture. U Hrvatskoj su zastupljene uzgoj ribe (piscikultura) i školjaka (konkilikultura; osobito uzgoj kamenica, ostreikultura i dagnji, mitilikultura). U Hrvatskoj je 2014. bilo 330 marikulturnih uzgajivača (uzgajališta površine 4,8 km2) uglavnom na području Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije. Većina uzgajališta iskorištena je samo s trećinom kapaciteta, te se očekuje daljnji razvoj.

Uzgoj školjaka u Malostonskome zaljevu

Uzgajalište školjaka u Limskome kanalu
Broj proizvođača i uzgajališta, iskorištenost kapaciteta te područje marikulturnog uzgoja u RH 2014.

marikultura

br. proizvođača

br. uzgajališta

iskorištenost kapaciteta (%)

područje uzgoja

školjkaši

118

255

44,0

Istra, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik

bijela riba

25

51

34,2

Istra, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik

tuna

4

14

27,3

Zadar, Split

polikultura

6

10

Istra, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik

Trenutačno se u uzgajalištima uzgajaju: komarča (orada), lubin (brancin), hama, zubatac (bijela riba), tuna (plava riba), te kamenice i dagnje (školjkaši). U 2012. proizvedeno je najviše bijele ribe (48%), školjki (32%) i tune (20%). Proizvodnja školjkaša namijenjena je isključivo domaćem tržištu, a proizvodnja bijele ribe uglavnom hrvatskom i talijanskom tržištu. Uzgoj plavoperajne tune je gotovo u potpunosti namijenjen izvozu u Japan.

Ulov i proizvodnja bijele i plave ribe te školjkaša u RH (t)

godina

bijela riba

plava riba

školjkaši

lubin

orada

hama

zubatac

tuna

kamenice

dagnje

2003.

1702

808

0

0

4679

40

2800

2005.

2000

1000

0

0

3425

50

2500

2007.

2800

1150

0

0

4180

50

3000

2009.

2800

2200

0

0

4200

50

2000

2010.

2800

2400

2

0

3592

55

2000

2011.

2775

1719

39

0

2312

150

3000

2012.

2453

2173

24

0,037

1907

150

3000

Vodeće hrvatsko poduzeće (i deseto u svijetu) u sektoru marikulture je poduzeće → Cromaris, sa sjedištem u Zadru. Nastalo je 2009. združivanjem poduzeća Cenmara, Marimirne i Marikulture Istra; članica je grupacije Adris. Bavi se uzgojem, preradbom i prodajom autohtone bijele jadranske ribe (komarča, lubin) i školjaka. Ima sedam uzgajališta (dva u akvatoriju Istre i pet u Zadarskom akvatoriju). Godine 2013. osnovalo je talijansku podružnicu. Tijekom 2016. poduzeće je prodalo 6888 t ribe i školjaka, od toga je oko 90% izvezeno u zemlje EU-a.

Kavezi na uzgajalištu Lamjana poduzeća Cromaris

Uzgajalište Košara poduzeća Cromaris

Ostali podatci
Vidi još...

→ ribarstvo

Što pročitati?

Ž. Filić, I. Pojed: Marikultura – potencijalan izvor hrane iz mora. Morsko ribarstvo, 32(1980) 1, str. 22–26.

A. Benović: Razvoj marikulture u Kanalu Maloga Stona. Morsko ribarstvo, 32(1980) 1, str. 26–28.

Z. Šaponja: Program razvoja marikulture u Republici Hrvatskoj 1990–1995. godine. Morsko ribarstvo, 42(1990) 2, str. 61–66.

Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za 2014–2020. Zagreb, 2014.

Što posjetiti?

Uzgajalište kamenica u Stonu

Iz arhive LZMK-a

J. Basioli: UZGOJ MORSKIH ORGANIZAMA. Akvakultura. Pomorska enciklopedija, sv. 7, 1985., str. 47–50.

marikultura
Katamaran poduzeća Cromaris na ribogojilištu Kornati, izgrađen u brodogradilištu Radež u Blatu na Korčuli, 2014.

Dio akvakulture, uzgoj vodenih organizama u morskoj i bočatoj vodi radi gospodarske eksploatacije.

Kategorije i područja