PPK Valpovo d. o. o., poljoprivredno-prehrambeni koncern sa osnovnom djelatnošću mješovite poljoprivredne proizvodnje i sjedištem u Valpovu. Osnovan je 1951. kao Poduzeće za promet i preradu žitarica Žitni fond Valpovo, no pojedini njegovi segmenti započeli su s radom znatno ranije – mlin 1825. i klaonica 1912. Godine 1952. pripojeno mu je Kotarsko-mlinsko poduzeće Stjepan Petnjarić, a u sklopu poduzeća osnovani su Tvornica stočne hrane Valpovka (1954; prva takva tvornica u Slavoniji i Baranji) i Silos (1958–59). Od 1958. djelovalo je pod nazivom Žitarsko-prehrambeni kombinat Đuro Salaj Valpovo (od 1964. PPK Đuro Salaj, od 1973. Poljoprivredno-prehrambeno-prometna RO Đuro Salaj, od 1983. Kombinat Đuro Salaj, od 1986. PK Đuro Salaj). Nakon što su 1964. kombinatu pridruženi Poljoprivredno dobro Valpovo (osnovano 1950) i Poduzeće za preradu mesa Sloboda (osnovano 1953), objedinjavao je rad 13 radnih jedinica i zadruga. Potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih s radom su započele nova tvornica stočne hrane Valpovka, svinjogojska farma Siget Petrijevci (1968) i peradarska farma Habjanovci (1970), Pogon za preradu plastičnih masa Koplast (1969; proizvodio je vikend-kućice, plastenike, boce, čaše, kutije i dr.) i Tvornica kolača Valko (1972; keksi, vafli, kolači i sl.). U sklopu Valkova pogona 1978. otvorena je nova pekara koja je proizvodila 10 t različitih pekarskih proizvoda na dan. Iste je godine kombinatu pripojeno Trgovinsko-ugostiteljsko poduzeće Sloga (osnovano 1969; okupljalo je nekoliko trgovačkih društava). U to doba rad poduzeća bio je organiziran u deset OOUR-a i tri RZ-a, a zapošljavalo je ukupno oko 2500 radnika. Primjenom suvremenih agrotehničkih mjera OOUR-i ratarstva (Brođanci, Petrijevci i Valpovo) obrađivali su oko 12 000 ha poljoprivrednih površina. Na više od polovice tih površina uzgajala se pšenica, a na ostatku šećerna repa, kukuruz, konoplja, heljda i dr. U OOUR-u stočarske proizvodnje proizvodilo se četiri milijuna jaja i 5000 t mesa i mesnih prerađevina na godinu. Kombinat je imao i OOUR za suradnju s 2800 kooperanata od kojih je otkupljivao 2000–2500 vagona pšenice i kukuruza, dva milijuna litara mlijeka i 25 000 tovnih svinja i junadi na godinu. Novi mlin kapaciteta 100 t na dan izgrađen je 1986.

Pretvorba Poljoprivrednog kombinata Đuro Salaj u dioničko društvo Valpovo obavljena je 1994. Poduzeće je zapošljavalo nešto više od 2000 radnika, a sastojalo se od pogona za poljoprivrednu (radne jedinice Ratarstva u Brođancima, Petrijevcima, Valpovu, Veliškovcima i Zelčinu) i industrijsku proizvodnju (radne jedinice Tvornica stočne hrane Valpovka, Tvornica kruha i kolača Valko, Mlinovi, Silos, Održavanje, Transport, Koplast i Klaonica Sloboda) te pogona za trgovinu (radne jedinice Maloprodaja Valpovo, Sloga, Robna kuća Bizovac, Robna kuća Valma i Trgovina na veliko). Obrađivalo je nešto više od 10 000 ha poljoprivrednih površina. Tijekom 1995. i 1996. poduzeće je osnovalo društva s ograničenom odgovornošću Koplast, Klaonica, Trgovina, Poljoprivreda, Valpovka i Žitoprerada. U razdoblju od 1992. do 2003. poduzeće je investiralo u rekonstrukciju tehnološki zastarjele opreme i izgradnju novih proizvodnih pogona. Najznačajnije investicije bile su zamjena i dopuna opreme u Tvornici stočne hrane Valpovka i izgradnja nove klaonice. Usporedno s modernizacijom pogona uprava je smanjivala broj zaposlenih pa je do 2003. broj zaposlenika u poduzeću smanjen na 801. Pogon za proizvodnju i preradbu mesa Mesna industrija Valvita otvoren je 2004. Pripojena su mu neka od poduzeća koja su se prije osamostalila – Žitoprerada, Klaonica i Reprocentar (2005), Poljoprivreda (2008) i Farma Habjanovci (2015), a potom su se osamostalila druga poduzeća – Valpovo nekretnine (2017) i PPK Valpovo EKO (2019). PPK Valpovo preuzeli su 2009. zagrebačko poduzeće M San i osječko poduzeće → Žito, a od 2010. djeluje kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Poduzeće danas s pomoću moderne poljoprivredne mehanizacije obrađuje 5385 ha poljoprivrednog zemljišta i 30 ha voćnjaka (jabuke i višnje). Najzastupljenije su ratarske kulture pšenica, kukuruz, soja, šećerna repa, suncokret, ječam i uljana repica. Stočarstvom se bave farme Brođanci i Habjanovci (svaka obavlja tov junadi kapaciteta do 1000 komada u turnusu), a na farmi Zelčin (150 ha) provodi se uzgojni sustav krava – tele. Od 1959., kada je izgrađen prvi silos, do danas izgrađena su još tri silosa namijenjena skladištenju žitarica i uljarica te dvije sušare. Kapacitet silosa je 47 500 t, sušara 28 t/h i 16 t/h, a suvremenog silo-mlina 28 000 t mlinskih proizvoda na godinu. Tvornica stočne hrane Valpovka (kapacitet proizvodnje 35 000 t stočne hrane na godinu) proizvodi potpunu i dopunsku krmnu smjesu za sve vrste životinja.