Prelog, Milan (Osijek, 19. VI. 1919 — Zagreb, 25. VIII. 1988), povjesničar umjetnosti, djelatan u polju zaštite spomenika i prostornoga planiranja, utemeljio je suvremenu metodu istraživanja i zaštite hrvatskih urbanih povijesnih cjelina.
Diplomirao je 1944. povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1951. disertacijom Prilog analizi razvoja srednjovjekovne umjetnosti u Dalmaciji. Na Fakultetu je bio zaposlen od 1948. do umirovljenja 1982., od 1972. u zvanju redovitoga profesora. Predavao je Povijest umjetnosti srednjega vijeka i Teoriju likovnih umjetnosti te uveo kolegij Ikonografiju i utemeljio nastavu iz povijesti naselja. Honorarno je obnašao dužnost ravnatelja Konzervatorskoga zavoda NR Hrvatske 1952–54. S Grgom Gamulinom osnovao je 1961. Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu, kojega je bio ravnatelj 1972–87. Bio je predstojnik Odjela za naselja i urbanizam u Institutu za društvena istraživanja 1965–74. Od 1971. vodio je dubrovački Centar za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu.
Pionirski je istraživao hrvatska povijesna naselja u razdoblju od kasne antike do renesanse, vrednujući podjednako profanu i sakralnu te javnu i stambenu arhitekturu. Pri studijskim istraživanjima urbanih aglomeracija jadranskoga područja – Poreča (Poreč Grad i spomenici, 1957), Rovinja, Umaga, Cresa, Hvara, Korčule, Stona, Dubrovnika, Cavtata i dr. – inaugurirao je model integralne interdisciplinarne topografske obradbe, koji uključuje povijesno-umjetničko dokumentiranje i vrednovanje, ali i kulturološki i sociološki pristup; pokrenuo je projekt Umjetnička topografija Hrvatske na primjeru grada Koprivnice (1982). U interpretaciju predromaničke umjetnosti uveo je dinamički kriterij (pasivna i aktivna negacija antike). Razvijao je nov aktivni pristup zaštiti graditeljske baštine inzistirajući na zaštiti urbanističkih cjelina, graditeljskih sklopova i povijesnih ambijenata s ciljem njihove revalorizacije i revitalizacije. Znanstvene i stručne članke te polemičke oglede o suvremenoj arhitekturi i urbanizmu objavljivao je u novinama i časopisima Čovjek i prostor, Život umjetnosti, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Arhitektura i dr.; izbor, zajedno s tekstovima iz rukopisne ostavštine, objavljen je u knjigama Prostor. Vrijeme (1973), Između antike i romanike (1994), Studije o hrvatskoj umjetnosti (1999), Tekstovi o Dubrovniku (2003) i Sudbina grada (2021). S njemačkoga jezika preveo je knjigu Jacoba Burckhardta Kultura renesanse u Italiji (1953). Dobio je Republičku nagradu za životno djelo (1980) i Nagradu Saveza društava konzervatora Jugoslavije (1984). Posmrtno mu je priređen znanstveni skup (Dubrovnik, 2009) i zbornik (Prelogova baština danas, 2013).
Ž. Domljan: In memoriam Milan Prelog (1919–1988). Čovjek i prostor, 35(1988) 9(426), str. 4.
R. Ivančević: Riječ o Milanu Prelogu. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (1988–89) 12–13, str. 8–15.
I. Reberski: Prof dr. Milan Prelog (1919–1988). Biografija. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (1988–89) 12–13, str. 16–18.
Nagrada Saveza društava konzervatora Jugoslavije