školski brod, brod namijenjen praktičnoj stručnoj nastavi budućih pomoraca, razvijanju njihovih pomorskih vještina i sklonosti prema pozivu u trgovačkoj ili ratnoj mornarici. Za tu svrhu namjenski se grade novi brodovi ili se postojeći prilagođuju opremanjem učionica za nastavu, kabineta, radionica za vježbe. Mogu biti jedrenjaci s pomoćnim motorom (npr. bark, barkantina, škuna) ili motorni brodovi. Tijekom nastavne godine, u skladu s nastavnim programom, tim se brodovima obavljaju školske vožnje i dulja krstarenja. Grade se od sredine XIX. st.
Povijest u Hrvatskoj
Učenici Nautičke škole u Bakru potkraj XIX. st. obavljali su praksu na parobrodima Deli i Bátor ondašnje Pomorske vlade u Rijeci, kadšto i na jahtama Hertha i Farnese. Prvi hrvatski namjenski školski brod, ujedno i prvi školski brod u Austro-Ugarskoj Monarhiji bio je brod Margita, izgrađen 1880. u engleskom Birkenheadu kao luksuzna jahta Farnese. Na poticaj Isidora Kršnjavoga kupila ga je i preimenovala u Margitu Zemaljska vlada 1894. »u svrhu nautičke škole u Bakru, za naučne svrhe i za službena putovanja dostojanstvenika i visokih službenika«. Bio je to željezni jedrenjak loger s dvama jarbolima, sošnim jedrima i prečkama, duljine 31 m, opremljen pomoćnim parnim strojem, a uz posadu mogao je ukrcati nekoliko nastavnika i petnaestak učenika. Obavljao je redovita školska putovanja te ekspedicije po Jadranskom, Jonskom, Egejskom i Tirenskom moru. Njime je 1894. u organizaciji → Spiridiona Brusine provedeno prvo znanstveno istraživanje Jadranskoga mora. Prvi zapovjednik bio je kapetan Bonaventura Urpani. Brod je bio u službi do 1908., kada je izgrađen novi školski brod.
Novi brod bakarske Nautičke škole zaplovio je kao Vila Velebita. Bila je to čelična bark-škuna duljine 35,7 m, s pomoćnim parnim strojem, izgrađena u njemačkom brodogradilištu Howaldstwerke u Kielu. Imala je križna jedra na pramčanome jarbolu te sošno jedro i vršku na krmenome jarbolu. Osim redovitih školskih putovanja, tim su brodom u organizaciji Hrvatskoga sveučilišta i JAZU-a iz Zagreba obavljena hidrografska i biološka istraživanja Jadrana 1913. i 1914. Od 1920. brodom su se koristila pomorska učilišta iz Bakra, Dubrovnika i Kotora, a pitomci su krstarili Jadranom i Sredozemljem do 1940. Zaplijenili su ga Talijani 1941., tijekom II. svj. rata bio je na vezu u Veneciji, a potopljen je 1945. Istoimeni brod duljine 21,5 m izgrađen je kao barkasa za potrebe JRM-a 1948., a služio je kao istraživački brod → Centra za istraživanje mora u Rovinju.
Srednja pomorska škola u Dubrovniku (danas Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik) nabavila je 1951. ribarski brod koćar, duljine 23,7 m, izgrađen u Malome Lošinju 1947. Brod je pod imenom Nautika plovio južnim Jadranom 1952‒76.
Pomorska vojna akademija u Dubrovniku obavljala je 1933–36. obuku školskom → krstaricom Dalmacija. Uz pomoć dobrovoljnih priloga Jadranske straže porinut je 1931. novi školski brod Jadran u brodogradilištu H. C. Stülcken Sohn u Hamburgu, a u službu mornarice Kraljevine Jugoslavije stavljen je 1933. Bila je to motorna barkantina s trima čeličnim jarbolima, duljine 64 m. Do II. svj. rata brod je obavio sedam krstarenja izvan Jadranskoga mora (npr. do New Yorka i Bostona 1938). Zarobila ga je talijanska mornarica 1941. i služila se njime kao školskim brodom, a nakon kapitulacije Italije brod je napušten, opljačkan i ostavljen u jednom venecijanskom kanalu. Vraćen je Jugoslaviji 1946. te je nakon remonta u Tivtu 1947–48. stavljen u službu JRM-a u sklopu Vojnopomorskoga školskog centra u Divuljama kraj Splita (→ Centar visokih vojnih škola ratne mornarice Maršal Tito). U poslijeratnome razdoblju obavio je pet krstarenja izvan Jadranskog mora, a od početka Domovinskoga rata 1990. na vezu je u Tivtu.
Školski brod Galeb izgrađen je 1938. u talijanskom brodogradilištu Ansaldo u Genovi kao brod za prijevoz južnog voća RAMB III. Nakon talijanske kapitulacije bio je u njemačkoj vojnoj službi te je preuređen u minopolagač Kiebitz, a savezničko ga je zrakoplovstvo potopilo u riječkoj luci 1944. Godine 1948. s morskoga dna izvadio ga je splitski Brodospas. Iste je godine brod rekonstruiran u pulskom brodogradilištu Uljanik u luksuzan i moderan školski brod Galeb, te je predan na službu JRM-u. Duljina mu je 117 m, širina 15,13 m, pogonjen je dvama motorima po 2500 KS (1839 kW) uz brzinu od 17,6 čv. Brodom je 1953‒79. diljem svijeta 14 puta krstario predsjednik Josip Broz Tito, na njem ugošćujući mnoge svjetske državnike i uglednike. Početkom Domovinskoga rata 1991. brod je bio povučen u Boku kotorsku, potkraj 1990-ih preuzeo ga je grčki brodovlasnik te uputio na remont u riječko Brodogradilište Viktor Lenac. Zbog nedostatka novca i spleta raznih okolnosti, brod je 2009. prodan na dražbi, kada ga je kupio Grad Rijeka radi preuređenja u brod-muzej.
Školski brod Juraj Carić Pomorske škole u Splitu izgrađen je 1952. kao motorni logistički brod JRM-a, duljine 30 m, bio je u uporabi 1960–99., kada je zbog dotrajalosti prodan.
Školski brodovi u službi
Godine 1973. pomorskoj školi u Bakru (tada Centar za usmjereno obrazovanje u pomorskom prometu) Jadrolinija je darovala putnički motorni brod Kali, izgrađen 1956. u Brodogradilištu Zadar. Preinačen za školske potrebe, brod je dobio ime Vila Velebita II, a danas plovi s istom namjenom. Duljine je 28,4 m, pogonjen je dizelskim motorom, a može prevoziti 77 putnika.
Školsko-istraživački brod Naše more izgrađen je 1991. u talijanskom brodogradilištu Arturo Stabile u Trapaniju kao ribarica za lov na tune, duljine 31,35 m, predviđena za 18 članova posade. Brod je 1997. Vlada RH dodijelila tadašnjemu Veleučilištu u Dubrovniku (danas Pomorski fakultet → Sveučilišta u Dubrovniku), a nakon rekonstrukcije u Remontnom brodogradilištu Šibenik, brod je krenuo na prva putovanja akademske godine 2000–01. Opremljen je trima biološkim laboratorijima, palubnom oceanografskom i drugom istraživačkom opremom te kabinama za komforan boravak 19 istraživača i studenata te pet članova posade. Na njem se obučavaju studenti svih hrvatskih pomorskih fakulteta, a njime se služe i znanstvenici iz zemlje i svijeta.
U velolučkom brodogradilištu Montmontaža – Greben izgrađen je 2009. školski brod Kraljica mora, namijenjen za izobrazbu učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta. Naručitelj prvoga takvog broda izgrađenoga od osamostaljenja Hrvatske bilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a idejni projekt izradio je Brodarski institut iz Zagreba. Brod je čelični dvojarbolni motorni jedrenjak loger, duljine 35 m i širine 8,55 m, gaza 2,65 m, a može ukrcati 28 učenika, četiri nastavnika i sedam članova posade.
Za obuku kadeta, mlađih časnika i dočasnika HRM-a služi motorni školski brod BŠ-72 Andrija Mohorovičić, duljine 73,3 m, izgrađen 1971. u poljskom brodogradilištu Stocznia Północna u Gdańsku. Do 1991. služio je kao → istraživački brod Hidrografskoga instituta u Splitu (→ Hrvatski hidrografski institut). Danas je u sastavu Obalne straže RH.
R. Barbalić, I. Jindra: 125. obljetnica pomorskog školstva u Bakru 1849–1974. Bakar, 1974.
Đ. Bašić: Školski brodovi na istočnojadranskoj obali. Pomorski zbornik, 45(2008) 1, str. 229–258.
Ž. Kurtela: Školsko-istraživački brod »Naše more«. U: Zbornik 50 godina visokog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku i 90 godina od početka časopisa Naše more. Dubrovnik, 2009., str. 183–199.
Emisija TV kalendar (6. IX. 2018), školski brod Jadran
P. Stanković, A. Unger, D. Avramović, J. Basioli: ŠKOLE, POMORSKE. Pomorska enciklopedija, sv. 7., 1985., str. 676–695.
