Timošenko, Stjepan Prokofjevič (Tymošenko, Timoshenko, Stephen; Stepan Prokopovič) (Špotovka, Ukrajina, 22. XII. 1878 – Wuppertal, Njemačka, 29. V. 1972), strojarski inženjer, začetnik primijenjene (tehničke) mehanike te jedan od prvih profesora Kraljevske tehničke visoke škole u Zagrebu.

Diplomirao je 1901. u Institutu za prometne inženjere u Sankt Peterburgu, gdje se zaposlio 1903. u Politehničkom institutu (od 1910. Politehnički institut Petra Velikog). Radio je kao profesor u Politehničkom institutu u Kijevu (1906–11), na kojem je 1909. bio izabran za dekana građevinskoga odjela, a od 1916. ponovno je radio u Institutu u Sankt Peterburgu. Nakon I. svj. rata emigrirao je i došao 1920. u Zagreb za prvoga nastavnika Kraljevske visoke tehničke škole iz područja mehanike. Predavao je niz kolegija poput Nauke o čvrstoći, Ispitivanja gradiva, Građevne statike, Tehničke mehanike te utemeljio Zavod za ispitivanje gradiva kojega je bio prvi predstojnik. Sredinom 1922. otišao je u SAD, gdje je radio u poduzećima Vibration Specialty Company u Philadelphiji (1922–23), Westinghouse Electric Corporation u Pittsburghu (1923–27), na sveučilištu u Ann Arsoru (University of Michigan) (1927–36), a od 1936. profesor je tehničke mehanike na sveučilištu u Stanfordu (University od Stanford). Umirovljen je 1944., ali je nastavio raditi na stanfordskome sveučilištu, gdje je 1951. novootvoreni laboratorij primijenjene mehanike nazvan po njemu.

Kao znanstvenik i pedagog, uspješno je rješavao i inženjerske probleme, a svojim znanstvenim dometima i njihovom primjenom uvrstio se među najveće stručnjake iz područja tehničkih znanosti. Njegove knjige prevedene su na sve svjetske jezike te su postale temeljni udžbenici mnogih svjetskih sveučilišta, a hrvatska izdanja su: Teorija elastične stabilnosti (1952), Tehnička mehanika (1962), Viša dinamika (1962), Teorija elastičnosti (1962), Teorija ploča i ljuski (1962), Otpornost materijala (1965–66), Teorija konstrukcija (1968). Bio je član devet nacionalnih akademija znanosti, nositelj osam počasnih doktorata znanosti, među njima i Sveučilišta u Zagrebu (1956). U povodu 75. obljetnice Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, postavljena mu je 1994. spomen-ploča u auli fakultetske zgrade u Kačićevoj ulici.