Tvornica cementa Sloboda, tvornica izgrađena 1908. u Zagrebu. Osnovala ju je obitelj Mandl pod imenom Croatia tvornica portland cementa d. d. u industrijskoj zoni gradske četvrti Podsused–Vrapče. Izgradilo ju je zagrebačko projektantsko-građevinsko poduzeće → Hönigsberg & Deutsch. Do 1917. pripadala je Prvoj hrvatskoj štedionici Zagreb (Praštediona) osnovanoj 1846. Tvornica je između dva svjetska rata bila u vlasništvu švicarskoga cementnog koncerna Cementia Holding A. G. iz Züricha, odn. Felixa Mandla, i pod imenom Croatia d. d. djelovala je sve do kraja II. svj. rata. Kao sirovinu iskorištavala je ručno iskopane laporovite naslage na padini iznad tvorničkoga kruga i vapnenac koji se dopremao iz obližnjih kamenoloma u Bizeku i Dolju, gdje se nalazila tvornica građevnoga materijala Dolomit. Kamen se u tvornicu isprva dostavljao žičarom, a potom i trakastim transporterom u iskopanome tunelu. U tvornici i u obližnjem kamenolomu koji je bio pod istom upravom 1936. radilo je 495 radnika. Postrojenje tvornice modernizirano je početkom 1930-ih i ponovno 1939. tako da je njezin puni kapacitet 1932–40. iznosio 95 000 t cementa na godinu.
Nakon II. svj. rata tvornica je nacionalizirana i od 1950. nosila je naziv Sloboda, a potkraj poslovanja i Dalmacijacement. Opseg proizvodnje je znatno povećan 1954. pa je kop otvoren i u dnu padine. Godine 1962. povećana je eksploatacija lapora te se s ručnoga iskopavanja prešlo na masovno miniranje. Već su sljedeće godine primijećena prva oštećenja poput nagnutih stupova i pukotina na zgradama u blizini iskopa. Zbog rasta potrebe za cementom te zbog toga što je rabila tzv. mokri postupak s prašinastim ugljenom, pokrenuta je gradnja nove tehnološki naprednije linije, sa suhom tehnologijom i plinom kao gorivom, koja je dovršena 1976. Tvornica je obustavila rad 1988. kad je uočeno da se zbog intenzivnog iskapanja lapora (procijenjeno je da ga je na tome području iskopano ukupno 5,3 milijuna m3, odnosno 13 milijuna tona) aktiviralo klizište Kostanjek. Godine 2014. otvoren je opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta u Zagrebu. Kompleks cementare smatra se povijesnim graditeljskim sklopom vrijedne industrijske arhitekture.
Foto: Davor Pongračić / CROPIX
Z. Šimončić-Bobetko: Razvoj cementne industrije u Hrvatskoj u razdoblju između dva svjetska rata (1918-1941). Povijesni prilozi, 2(1988), str. 79–167.
B. Nadilo i K. Regan: Golemi prostori neizvjesne sudbine: Industrijski sadržaji nastali neovisno željezničkoj pruzi. Građevinar, 67(2005) 11, str. 1123–1133.
Croatia tvornica portland cementa d. d.
Croatia d. d.