Objavljeno:
Ažurirano: 22. listopada 2018

stabilnost broda, sposobnost broda da održava uspravan položaj, tj. da se odupre nagibanju izazvanom djelovanjem vanjskih sila te da se vrati u početni položaj nakon što vanjski uzroci nagibanja prestanu djelovati; također stabilitet broda.

Na brod u plovidbi ili na vezu djeluju ukupna težina broda (u težištu broda) i uzgon istisnutoga volumena vode (u težištu toga volumena). Težina i uzgon istog su iznosa pri bilo kojem nagibu, ali su suprotnoga smjera te djeluju na pravcima koji su okomiti na vodnu liniju. Pri nagibu u poprečnoj ravnini dolazi do promjene oblika istisnutoga volumena te pomicanja njegova težišta. Težina i uzgon više ne djeluju na istim pravcima te se stvara povratni moment statičke stabilnosti koji brod vraća u početno (uspravno) stanje. Početna statička stabilnost za manje nagibe veća je što je veća tzv. metacentarska visina, a težište broda niže. Metacentarska visina ovisi o obliku trupa broda i čini udaljenost između točke težišta broda i točke u kojoj smjer sile uzgona presijeca uzdužnu simetralnu ravninu brodskoga trupa. Ako je njezina vrijednost negativna, odn. ako se presjecište sile uzgona i uzdužne ravnine brodskoga trupa nalazi ispod točke težišta, moment statičke stabilnosti počet će povećavati početni nagib broda. U uzdužnoj ravnini razmatraju se samo mali kutovi nagiba, tj. razmatra se samo početna uzdužna stabilnost. Više gotovih izračuna stabilnosti sadrži Knjiga trima i stabiliteta, sastavni dio prateće dokumentacije broda ili plovnoga objekta, koja se po uobičajenom postupku izrađuje i u hrvatskim brodogradilištima.

Pojam stabilnost broda tijekom povijesti

Grčki matematičar i fizičar Arhimed (III. st. pr. Kr.) razmatrao je nagnuta plutajuća tijela (pravilna geometrijskog oblika) i njihovu sposobnost vraćanja u uspravni položaj. Francuski hidrograf Pierre Bouguer (1698−1758) je u svojoj knjizi O brodu, njegovoj konstrukciji i njegovim gibanjima (Traité du navire, de sa construction et de ses mouvements, 1746) prvi put definirao stabilnost broda u današnjem smislu. Uveo je pojam metacentra te pokazao način njegova određivanja i važnost za stabilnost broda. Švicarski matematičar i fizičar Leonhard Euler (1707−1783) definirao je pristup za određivanje povratnoga momenta pri malim kutovima nagiba. U novije se doba problem stabilnosti pokušava riješiti s dinamičkoga gledišta, tj. brod se više ne promatra na mirnoj vodi, nego na valovima pod dinamičkim djelovanjem vjetra i ostalih vanjskih sila. Time se prelazi u područje teorijske hidrodinamike, koja povezuje stabilnost s drugim granama teorije broda, poput kormilarenja, te manevarskih i maritimnih svojstava broda.

Visoko školstvo i publicistika u Hrvatskoj

U visokoškolskome sustavu pojam stabilnosti broda bio je obuhvaćen unutar kolegija Teorija broda, koji je započeo predavati → Leopold Sorta, jedan od osnivača modernoga studija brodogradnje u Hrvatskoj te jedan od prvih profesora Tehničke visoke škole u Zagrebu osnovane 1919. Nakon njega se u nastavi istaknuo → Josip Uršić kao profesor zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB). Danas je problematika stabilnosti broda sastavni dio studija brodogradnje na FSB-u u Zagrebu, Tehničkome fakultetu u Rijeci i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te pomorskih fakulteta u Splitu, Rijeci, Zadru i Dubrovniku.

Među prvim radovima u Hrvatskoj o stabilnosti broda bili su upravo tekstovi namijenjeni studentima. Temelj publicističkoga rada iz područja stabilnosti broda su skripta L. Sorte Teorija broda I (1949) i II (1950) te knjige Josipa Fatura Teorija broda (1954) i J. Uršića Stabilitet broda, dio 1 (1962) i dio 2 (1964).

Uređivanje i objavljivanje pravila u vezi sa stabilnosti broda, usklađenih s pravilima međunarodnih organizacija kao što su International Maritime Organization i International Association of Classification Societies, provodi → Hrvatski registar brodova.


Ostali podatci
Iz arhive LZMK-a

S. Šilović, A. Sentić: BROD, Stabilitet broda. Tehnička enciklopedija, sv. 2, 1966., str. 172–181.

J. Uršić: STABILITET BRODA. Pomorska enciklopedija, sv. 7, 1985., str. 539–544.

stabilnost broda
Naslovnica knjige Stabilitet broda, dio I autora J. Uršića, 1962. , Sveučilište u Zagrebu

Sposobnost broda da održava uspravan položaj, tj. da se odupre nagibanju izazvanom djelovanjem vanjskih sila te da se vrati u početni položaj nakon što vanjski uzroci nagibanja prestanu djelovati; također stabilitet broda.

Kategorije i područja