Objavljeno:
Ažurirano: 22. studenoga 2018

upravljivost broda, sposobnost broda da postigne zadanu putanju, brzinu i orijentaciju. Odnosi se na plovidbu otvorenim morem i ograničenim plovnim putovima, pod različitim uvjetima akvatorija i različitim uvjetima broda.

Upravljanje putanjom svodi se na držanje ili promjenu kursa te na zaokret i prekid kruženja broda (pri vožnji naprijed ili krmom). Upravljanje brzinom odnosi se na pokretanje, ubrzavanje, usporavanje te zaustavljanje broda. Pod upravljanjem orijentacijom podrazumijeva se pozicioniranje i usmjeravanje broda kao i manevri u luci. Pri razmatranju upravljivosti broda uzimaju se u obzir uvjeti eksploatacije koji su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu čine uvjeti akvatorija: vjetar, morska struja, dubina mora, blizina obale, blizina drugih plovila te uvjeti kanala. Utjecaj morskih valova na upravljivost se najčešće zanemaruje. Drugu skupinu čine uvjeti broda: stanje krcanja, stanje kormilarsko-propulzijskih uređaja te uvježbanost posade.

Upravljanje brodom odvija se uz pomoć brodskih upravljačkih uređaja, koji se prema načinu dobave energije za svoj rad dijele na aktivne i pasivne. Aktivne uređaje pokreću motori koji se za svoj rad koriste energijom s broda. Upravljačka sila aktivnih uređaja regulira se upravljanjem količinom dovedene energije, odn. upravljanjem snagom pokretačkih motora (npr. pramčani poprečni propulzor). Pasivni uređaji koriste se kinetičkom energijom okolne tekućine te se sastoje od povoljno postavljenih uzgonskih ploha u struji okolne tekućine. Upravljačka sila regulira se promjenom napadnoga kuta ili promjenom površine uzgonske plohe (npr. kormilo broda). U skupinu pasivnih upravljačkih uređaja ubrajaju se i nepokretne uzgonske plohe koje su namijenjene poboljšavanju nekih svojstava upravljivosti (npr. skeg) i poboljšavanju svojstava kormilarsko-propulzijskoga sustava (npr. nepokretna sapnica propelera). Na brodove koji moraju ploviti malim brzinama najčešće se ugrađuju kormilarsko-propulzijski sustavi s upravljivim smjerom sile poriva (npr. azimutni propulzori, vodomlazni propulzori). Također postoje rješenja s malim aktivnim uređajima na kormilu.

Istraživanja vezana uz upravljivost broda počinju na prijelazu iz XVII. u XVIII. st., kada su Bernard Renau d’Eliçagaray (1652−1719), Christiaan Huygens (1629−1695) i Johann Bernoulli (1667−1748) razmatrali upravljivost velikih jedrenjaka, s namjerom poboljšanja njihove učinkovitosti. Leonhard Euler (1707−1783) sredinom XVIII. st. razmatrao je dinamiku jedrenjaka, uključujući hidrodinamičke sile te utjecaj kormila, kako bi odredio najpovoljniji napadni kut jedra (u odnosu na vjetar) za zadanu rutu plovidbe. Smatra se da je razvoj modernoga pristupa počeo 1946. kada su Kenneth S. M. Davidson (1898−1958) i Leonard I. Schiff (1915−1971) objavili rad Svojstva okretanja i držanja kursa (Turning and Course-Keeping Qualities) u kojem razmatraju praktične i teorijske aspekte okretanja i držanja kursa broda kao i njihovu međusobnu povezanost. Velik dio današnjih istraživanja usmjeren je prema razvoju i prilagodbi računalne dinamike fluida (engl. Computational Fluid Dynamics) za primjenu u upravljivosti broda.

Visoko školstvo i publicistika u Hrvatskoj

U visokoškolskom sustavu obrazovanja, upravljivost broda je sa stajališta projektiranja broda sastavni dio studija brodogradnje koji se održavaju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu, Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i Tehničkome fakultetu u Rijeci. Na FSB-u kolegij Upravljivost broda predaje → Većeslav Čorić. Na pomorskim fakultetima u Splitu, Rijeci, Zadru i Dubrovniku, upravljivost broda predaje se i sa stajališta broda u službi u sklopu kolegija koji obuhvaćaju tehnike rukovanja i manevriranja brodom.

Objavljeno je više radova hrvatskih autora koji su pridonijeli razvoju problematike upravljivosti broda. Ističu se udžbenici Manevriranje brodom (I. Buljan, 1982), Upravljivost broda (→ M. Sambolek, 1992), Manevriranje brodom (R. Radulić, 2001) te članak Manevriranje velikim brodovima S. Lakoša, objavljen u Pomorskome zborniku 1993.


Ostali podatci
Vidi još...
Iz arhive LZMK-a

I. Buljan, P. Mardešić: MANEVRIRANJE. Pomorska enciklopedija, sv. 4, 1978., str. 503−515.

upravljivost broda
Sposobnost broda da postigne zadanu putanju, brzinu i orijentaciju.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje