Objavljeno:
Ažurirano: 20. veljače 2019

vojna industrija, industrijska grana koja obuhvaća razvoj, proizvodnju i održavanje oružja i vojne opreme; također, obrambena industrija. U uskoj je vezi sa strojogradnjom, metaloprerađivačkom, brodograđevnom, zrakoplovnom industrijom, elektroničkom i elektroindustrijom. Osobito je ovisna o državnim narudžbama uvjetovanima sigurnosnom, gospodarskom, vanjskopolitičkom i unutarnjopolitičkom situacijom te odnosima među saveznicima.

Hrvatska vojna industrija

Djelujući u okvirima različitih državnih zajednica, hrvatska vojna industrija je sve do hrvatskog osamostaljenja 1990., uz rijetke iznimke, bila vezana uz → vojnu brodogradnju. Ta djelatnost od XIX. st. održava najvišu razinu, te je npr. do I. svj. rata za austrougarsku ratnu mornaricu izgradila neke od najvećih ratnih brodova toga doba, a 1970-ih uvrstila Hrvatsku među rijetke zemlje svijeta sposobne za razvoj i izgradnju najsloženijih ratnih brodova, poput podmornica Sava i Drava.

Podmornica P-802 Sava, talijanska podmornica obnovljena u pulskom brodogradilištu Uljanik nakon II. svj. rata

Za Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije, hrvatski su se vojnici opremali oružjem i vojnom opremom strane, uglavnom austrijske proizvodnje. Od domaće proizvodnje u to se doba isticala jedino riječka tvornica Fonderia Metalli osnovana 1854 (od 1856. Riječki tehnički zavod – Stabilimento tecnico Fiumano, naposljetku → Torpedo), koja ujedno zauzima najznačajnije mjesto u povijesti vojne industrije na hrvatskim prostorima. U toj je tvornici 1866., na osnovi zamisli → Ivana Blaža Lupisa, razvijen prvi samovozni torpedo, 1868. započela je serijska proizvodnja toga oružja, a od 1881. tvornica ga je izvozila kao najveći svjetski dobavljač, te je u njoj do 1943. proizvedeno 20 323 torpeda, 1053 lansirne cijevi i 1368 visokotlačnih kompresora.

Tri modela torpeda i presjek dubinske sprave, bojne glave i upaljača, katalog torpeda i dijelova torpeda riječke tvornice Torpedofabrik Whitehead & Company pripremljen za norveškog kupca, 1900., Muzej grada Rijeke

Najstariji torpedo na svijetu, 1866., Hrvatski pomorski muzej Split

Torpedo TR 45/ab, proizveden u riječkoj tvornici Aleksandar Ranković 1948., Muzej grada Rijeke

Za Kraljevine SHS, odn. Jugoslavije državna središta vojne proizvodnje bili su Kragujevac, Sarajevo, Kamnik, Obilićevo, Čačak i Beograd, a postojale su privatne i državne tvornice u Beogradu, Užicama, Višegradu, Valjevu i Jesenicama. Od tih je tvornica u Hrvatskoj djelovala jedino tvornica vagona i strojeva u Slavonskome Brodu (→ Đuro Đaković Grupa), koja je proizvodila dijelove topničkoga streljiva.

Nakon II. svj. rata jugoslavenska je vlada planski obnavljala predratne tvornice, te su građene nove, uglavnom u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Tako je od 18 novoizgrađenih tvornica uključenih u proizvodnju naoružanja i vojne opreme do 1956. samo jedna bila na području Hrvatske, a 1981. je od ukupno 28 takvih poduzeća s 56 925 zaposlenih bilo sedam hrvatskih, s udjelom od svega 5,8% zaposlenih te 8% od ukupne vrijednosti proizvodnje.

Hrvatska poduzeća u statusu proizvođača naoružanja i vojne opreme potkraj 1980-ih
Poduzeće Proizvodni program
Marko Orešković Lika, Lički Osik minobacačko i topničko streljivo
RIZ, Zagreb sredstva radioveze, hidroakustični uređaji, elektronički sklopovi projektila
ELKA, Zagreb telefonski kabeli i raketni mikrokabeli
Jugoturbina, Karlovac plinske turbine za motore
Đuro Đaković, Slavonski Brod tenkovska tijela i montaža tenkova
Brodogradilište Split, Split podmornice, vojni brodovi specijalne namjene
Titovo Brodogradilište, Kraljevica ratni brodovi
Brodogradilište Greben, Vela Luka stakloplastični brodovi specijalne namjene
Brodoprojekt, Rijeka projektiranje ratnih brodova
Dalit, Daruvar ljevaonica
Rade Končar, OOUR Elektronički uređaji, Split elektronika

Raketna topovnjača Kralj Dmitar Zvonimir, izgrađena u Brodogradilištu Kraljevica 2001., MORH

Na održavanju naoružanja i opreme 1990. radilo je 12 tehničkih remontnih zavoda s više od 15 000 zaposlenih, od kojih su u Hrvatskoj bila smještena dva za mornaricu (Mornarički elektronski zavod, danas → Pomorski centar za elektroniku u Splitu i Mornarički tehnički remontni zavod Velimir Škorpik, danas → NCP – Remontno brodogradilište Šibenik) i jedan za zrakoplovstvo (Vazduhoplovni zavod Zmaj, danas → Zrakoplovno-tehnički centar u Velikoj Gorici). Znanstvenoistraživački i razvojni rad u području vojne tehnike, uz iznimku zagrebačkoga → Brodarskog instituta, odvijao se izvan Hrvatske.

Model raketne topovnjače Kralj Petar Krešimir IV., za ispitivanja u zračnome tunelu, izrađen u Brodarskom institutu u Zagrebu

Osamostaljenjem Hrvatske te početkom Domovinskoga rata počela se naglo razvijati hrvatska vojna industrija koja je, u uvjetima nestašice oružja za obranu te embarga na njegov uvoz, imala važnu zadaću opremanja hrvatskih oružanih snaga u nastajanju. U vojnu su se proizvodnju uključila mnogobrojna poduzeća koja su raspolagala potrebnim proizvodnim tehnologijama i strojevima, isprva izrađujući uglavnom improvizirana i maloserijska oružja i opremu, ponajprije → streljačko oružje, → topničko oružje i → oklopna vozila.

Kratka strojnica Šokac, proizvedena u tvornici Đuro Đaković iz Slavonskoga Broda, 1991., Muzej policije, Zagreb

Kratka strojnica Jelen, proizvedena u radionici Jelen iz Turopolja, 1991., Muzej policije, Zagreb

Kratka strojnica CROGAR, proizvedena u poduzeću S.K.M. iz Garešnice, 1991., Muzej policije, Zagreb

Kratka strojnica Pleter, proizvedena u poduzeću Oroplet iz Pleternice, 1991., Muzej policije, Zagreb

Oklopni kamion Sv. Juraj, nastao preuređenjem kamiona tvornice Tatra u radionici Metal-Elektrik iz Mrežničkog Briga, 1991., Vojni kompleks Turanj, Gradski muzej, Karlovac

Oklopni vlak izgrađen u Brodosplitu tijekom Domovinskoga rata, Muzej Brodosplit, Split

Ubrzo su se profilirali proizvođači inovativnih proizvoda koji odgovaraju međunarodnim standardima, koji su postupno stjecali ugled na svjetskim tržištima. Među njima se posebno ističu → HS Produkt iz Karlovca (pištolji, jurišne puške), → Šestan-Busch iz Preloga (kacige), → Dok-Ing iz Zagreba (strojevi za razminiranje), Đuro Đaković (oklopna vozila) te Kroko-International iz Zagreba (vojne te policijske odore i oprema).

Jurišna puška VHS-D2 poduzeća HS Produkt

Zaštitni prsluk CS87 QUICK RELEASE, Šestan-Busch

Balistička visoko rezana kaciga BK-ATJ od aramidnih vlakana ili UHMWPE-a (polietilen ultravisoke molekularne težine), proizvedena u poduzeću Šestan-Busch iz Preloga

Sustav za razminiranje MV4 Robotic arm, proizveden u poduzeću Dok-Ing

U RH su danas proizvodnja, remont i promet naoružanja i vojne opreme regulirani zasebnim zakonom. Uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme te nadzor proizvodnje od 1993. obavlja državna Agencija Alan. U vojnoj proizvodnji sudjeluje 50-ak poduzeća koja su 2015. proizvodila pištolje i jurišne puške (HS Produkt), snajperske puške (Berta Projekt iz Zagreba, JLM-Perković iz Matulja, SCAM Marine iz Viškova), ručne bacače granata (M Adler D iz Marčane), streljivo (ATIR iz Zagreba), protuzračne raketne sustave (3. maj TIBO iz Matulja), oklopna vozila (Đuro Đaković), ciljničke, topničke i druge uređaje (Institut Ruđer Bošković iz Zagreba), ratne i ophodne brodove i brodice (Adria-Mar i Ris Marine iz Zagreba, Aluminium Workboats iz Čakovca, Montmontaža – Greben iz Vele Luke, Brodosplit iz Splita, Tehnomont – brodogradilište Pula), brodske elektroničke sustave (Pomorski centar za elektroniku iz Splita), strojeve za razminiranje (Dok-Ing), sredstva veze (Ericsson Nikola Tesla i RIZ Profesionalna elektronika iz Zagreba), dijelove za plinske turbine (Tvornica plinskih turbina iz Karlovca), bespilotne letjelice (Pastor iz Zagreba), kacige (Šestan-Busch), zaštitne prsluke (Croshield iz Zagreba), odore, odjeću i opremu (Čateks iz Čakovca, Galeb iz Omiša, Hemco iz Đakova, Kroko-International, Jadran i Šešir iz Zagreba, Varteks iz Varaždina), obuću (Borovo iz Vukovara, Inkop iz Poznanovca, Jelen Professional iz Čakovca, Obuća Viko iz Varaždina, URIHO iz Zagreba), te obavljala remont brodova (NCP – Remontno brodogradilište Šibenik) i zrakoplova (Zrakoplovno-tehnički centar) i dr.

Prototip obalnog ophodnog broda Novogradnja 540, izgrađen za Obalnu stražu RH u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata, 2017.

Oklopno modularno vozilo Patria AMV, proizvedeno u tvornici Đuro Đaković 2010.

Hrvatska je vojna industrija 2014. ostvarila izvoz u 30-ak zemalja svijeta vrijedan 1,5 milijardi kuna, te ostvaruje kontinuiran rast udjela u bruto domaćem proizvodu zemlje.


Ostali podatci
Što pročitati?

O. Pezo: Vojna industrija Jugoslavije. Beograd, 1983.

M. Buchberger: Hrvatska vojna industrija I. dio. Hrvatski vojnik, 5(1995) 1, str. 8‒17.

M. Buchberger: Hrvatska vojna industrija II. dio. Hrvatski vojnik 5(1995) 2, str. 8‒19.

A. Stamatović: Vojna privreda druge Jugoslavije (1945–1991). Beograd, 2001.

S. Kovačev, Z. Matijaščić, J. Petrović: Vojnoindustrijski kompleks SFRJ. Polemos, 9(2006) 1, str. 127−203.

vojna industrija
Prototip tenka M-95 Degman, proizveden u tvornici Đuro Đaković Specijalna vozila 2000-ih

Industrijska grana koja obuhvaća razvoj, proizvodnju i održavanje oružja i vojne opreme; također, obrambena industrija.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje