građevinski strojevi, strojevi, postrojenja, oprema i uređaji koji služe za građenje i proizvodnju građevnih materijala i elemenata. Mehanizacija radova u građevinarstvu u skladu je s današnjim potrebama s obzirom na brzinu i kvalitetu radova, ekonomičnost te složenost i obujam građevinskih zahvata. Prema vrsti rada građevinski strojevi dijele se u više skupina.
Strojevi za zemljane radove: bageri (jaružala, gliboderi) i utovarivači služe za iskop, prijenos i utovar zemlje; dozeri (buldozeri) kopaju tlo rezanjem, sabiru, guraju i zgrću zemlju; skrejperi istodobno iskapaju i tovare, prevoze, istovaruju i razastiru zemlju; grejderi razastiru i fino planiraju tlo; rovokopači iskapaju rovove u tlu; rijači (obično kao priključci) služe za odvaljivanje tvrdog tla i za lomljenje kolnika i podloga; nabijači tla dijele se na one sa statičkim (ježevi i valjci), udarnim (eksplozivni nabijači, nabijala) ili dinamičkim djelovanjem (vibracijski ježevi, valjci, nabijači, ploče).
Strojevi za rad s kamenom: motorni ili pneumatski čekići i bušilice s kompresorima; samovozne bušaće garniture; drobilice za grubo drobljenje kamena; mlinovi za fino drobljenje kamenih materijala; sita (rotacijska, vibracijska, rezonantna) za prosijavanje kamena i šljunka; separacije za pranje i granuliranje šljunka; hidroseparatori ili hidrocikloni za pranje i granuliranje kamenih čestica manjih od 3 mm.
Strojevi za radove na temeljenju: crpke za vodu i mulj (membranske i centrifugalne); zabijala pilota (s vitlom, eksplozivna i vibracijska); bušilice za izradbu pilota; kesonski uređaji za temeljenje pod vodom; strojevi za izradbu temeljnih dijafragma, strojevi za injektiranje tla.
Strojevi za betonske radove: miješalice betona s cikličnim ili kontinuiranim radom; automiješalice za transport betona; crpke ili pumpe za transport betona cijevima do mjesta ugradbe; vibratori i pervibratori za zbijanje betona; finišeri i razastirači za ugradbu betona na cestama; cementni injektori za ispunjavanje šupljina cementnim mortom; strojevi za torkretiranje (nanošenje žitkog betona štrcanjem); rezači betona za izradbu reški; strojevi za sječenje i savijanje armature (sjekačice i savijačice).
Strojevi za asfaltne radove: kotlovi za zagrijavanje bitumena; prskalice za bitumen (samohodne i vučne); razastirači tucanika i kamenih agregata; stacionarne i pokretne miješalice za asfalt; finišeri za ugradbu valjanog i lijevanog asfalta; kotlovi za topljenje lijevanog asfalta; strojevi za zalijevanje reški i pukotina.
Strojevi za dizanje i prijenos: vitla (ručna i motorna); hidraulične dizalice za velike terete; elevatori s vedrima za sipke materijale; dizalice i dizala – stupne (toranjske) okretne dizalice i granici (kranovi), autodizalice za montažu teških elemenata, kabelni (žičani) granici za prijenos velikih tereta na većim udaljenostima i visinama, jarbolni (derik) granici za veće terete i za montažne radove, mosne i portalne dizalice za radove u pogonima, i dr.; prenosila (transporteri) – transportne vrpce za horizontalni i vertikalni prijenos sipkih materijala (u separacijama), viličari za tovarenje i prijenos komadne robe i materijala na paletama i dr.; utovarivači na vozilima ili na kolosijeku za utovare i kraće transporte.
U građevinske strojeve ubraja se i posebna građevinska mehanizacija koja obuhvaća maloserijske i izvanserijske strojeve za posebne namjene, npr. iskope u tunelima (tunelski bušaći strojevi) te postrojenja za proizvodnju građevnih materijala, predgotovljenih elemenata i sklopova montažnih konstrukcija, npr. armirački pogoni, postrojenja za pripremu većih količina betona (betonare) ili asfalta (asfaltne baze), a kadšto i vozila za prijevoz tereta (kamioni, kamioni samoistovarivači/kiperi, tegljači, damperi za prijevoz tereta na manjim udaljenostima).
Građevinski strojevi u Hrvatskoj
Danas je gradnja i proizvodnja građevnog materijala nezamisliva bez primjene građevinskih strojeva. Ipak, na gradilištima na području današnje Hrvatske dugo je prevladavao ljudski rad uz uporabu zaprežnih kola za prijevoz materijala. Do promjene je došlo tek u 1920-ima i u 1930-ima kada su se rijetka građevinska poduzeća, usprkos jeftinoj radnoj snazi i gospodarskoj nesigurnosti, odlučivala za nabavu strojeva poput miješalica betona, vagoneta, parnih valjaka i kamiona. Zbog toga je mehanizacija hrvatskog građevinarstva uoči II. svj. bila oskudna, zastarjela i dotrajala.
| Pregled građevinske mehanizacije u Hrvatskoj između 1939. i 1951. | |||
| Vrsta | 1939. | 1945. | 1951. |
| Bageri i buldozeri | 62 | 135 | 135 |
| Valjci | 79 | 269 | 188 |
| Drobilice kamena | 262 | 485 | 395 |
| Miješalice betona | 342 | 544 | 519 |
| Dizalice | 103 | 233 | 173 |
| Kamioni | 753 | 1113 | 2405 |
Neposredno nakon II. svj. rata okolnosti se nisu odveć promijenile, iako je prikupljen određen broj građevinskih strojeva koje su savezničke snage rashodovale ili su pristigli u sklopu međunarodne pomoći. U trenutku kada je u jeku bila obnova zemlje porušene ratom, počinjala industrijalizacija i izgradnja tvorničkih pogona te masovna stanogradnja, manjak građevinske mehanizacije predstavljao je velik problem. Primjer toga je normativ iz 1949. kojim se, s obzirom na slabu, tj. gotovo nikakvu opremljenost građevinske industrije kranovima i drugom mehanizacijom, uvjetovalo da elementi montažne stanogradnje budu mase manje od 400 kg, kako bi ih moglo podići osam radnika.
Početno je rješenje bila nabava neophodnih strojeva iz inozemstva, uglavnom vezana uz projekte poput izgradnje Željezare u Sisku, valjaonice u Ražinama i hidrocentrale u Vinodolu, ili autoputa Bratstvo i jedinstvo. Tako su se npr. radovi na izgradnji Jadranske magistrale isprva (od 1945) uglavnom obavljali ručno, dok je 1964. duž gradilišta bilo u pogonu 140 kompresora, 66 utovarivača, 82 cestovna valjka, 89 drobilica, 58 betonskih miješalica, 47 buldozera, 86 traktora, 338 dampera, kamiona i prikolica, 10 asfaltnih baza i 7 finišera.
Od početka 1950-ih važnu su ulogu u nabavi građevinske mehanizacije dobila strojograđevna poduzeća diljem Jugoslavije koja su počela proizvoditi domaće strojeve, rješavajući usput i problem manjka rezervnih dijelova. U tome su manjim dijelom sudjelovala i hrvatska poduzeća. Proizvodnja se uglavnom održala do 1980-ih, iako se udjel suvremene uvozne mehanizacije stalno povećavao, osobito u poduzećima koja su djelovala i na inozemnom tržištu.
U Slavonskom Brodu je Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova Brod na Savi (danas → Đuro Đaković Grupa; sv. 1) počela još 1935. proizvoditi čeljusne drobilice za kamen i motorne miješalice za beton kapaciteta 250 l, a od 1940. i parne valjke. Nakon II. svj. rata tvornica je proizvodila i građevinske vagonete, parne bagere (od 1948), dizelske (od 1953) i električne (od 1955) bagere. Istodobno je nastavila proizvodnju valjaka, od 1954. s dizelskim pogonom, od 1967. u statičnoj i vibracijskoj (samokretnoj i vučenoj) inačici. Od 1955. proizvodila je i električne dampere kapaciteta 3 m3, a od 1961. kapaciteta 4–15 m3; od 1954. proizvodila je strojeve za tvornice cementa i vapna, a ubrzo i kompletne tvorničke pogone (tvornice cementa u Umagu i Omišu 1956; tvornice vapna u Ozlju i Labinu 1963; tvornica gipsa u Kninu 1963. i dr.). Kao pomoćnu je opremu u mehanizaciji građevinarstva tvornica izrađivala teške pločaste transportere, vibracijska sita za separaciju drobljenog materijala, razne horizontalne, kose i vertikalne transportere te različite vrste tvorničkih dizalica. Na osnovi iskustava dotadašnje proizvodnje građevinskih strojeva, tijekom 1970-ih u Tvornici šinskih vozila slavonskobrodskog poduzeća proizvodili su se suvremeni vibracijski valjci SVV7 te više tipova vučnih valjaka, damper nosivosti 10 m3, bageri u suradnji s francuskim poduzećem Poclain te utovarivači (KL-30 i L 800) u suradnji s njemačkim poduzećem Zettelmaver. Od 1985. u sastavu poduzeća djelovala je radna organizacija Specijalna vozila u kojoj su se od 1990-ih u suradnji s belgijskim Rendersom proizvodili zglobni utovarivači (RL 50, 100, 150 i 250, RSL 35) te bageri gusjeničari (RKE 2000, 2600 i RKE 4300) i s kotačima (RDTE 1500).
Riječka tvornica → Torpedo (sv. 1) je nakon II. svj. rata počela proizvoditi robu široke potrošnje, poput lopata, pijuka, plugova, plamenika i sl., a ubrzo i kompresore te pneumatske bušilice i čekiće. Od 1965. proizvodili su se bageri, zglobni utovarivači (npr. TU1600), bageri-utovarivači (TB 1941 H), a u suradnji s rumunjskom tvornicom Steagul Rosu kamioni (Torpedo SRT-L i SRT-N). Strojeve i dijelove pogona za građevinarstvo u manjem su opsegu od 1950-ih proizvodila poduzeća TUNT iz Sesvetskog Kraljevca, → Jedinstvo (sv. 2.), Braća Kavurić, tj. Monting (→ Montmontaža) iz Zagreba, → Vulkan (sv. 1) iz Rijeke, → Dalit (sv. 1) iz Daruvara, → Tomo Vinković (sv. 2) iz Bjelovara → OLT (sv. 2) iz Osijeka i dr.
Danas se u Hrvatskoj ne proizvode građevinski strojevi, ali su naša poduzeća dobro opremljena mehanizacijom, bila ona dijelom njihova voznog parka ili je uzimaju u najam u skladu s trenutačnim potrebama. O građevinskoj mehanizaciji u nekom se obliku podučava na svim stručnim i sveučilišnim studijima građevinarstva. Među stručnom se publicistikom ističu novije knjige i udžbenici Strojevi u građevinarstvu (1995., Eduard Slunjski), Građevinski strojevi (1998., Dinko Mikulić), Leksikon strojeva i opreme za proizvodnju građevinskih materijala (2007., Zdravko Linarić), Postrojenja za proizvodnju sipkih i povezanih mineralnih gradiva (2009., Zdravko Linarić).
E. Henigsfeld: Razvitak građevinarstva u Hrvatskoj. Građevinar, 7(1955) 2, str. 41–52.
M. Jančiković: Domaća i strana građevna mehanizacija na jubilarnom Zagrebačkom velesajmu 1959. godine. Građevinar, 11(1959) 10, str. 344–346.
M. Jančiković: Jadranska cesta – najveće gradilište u Hrvatskoj 1964. Građevinar, 16(1964) 9, str. 331–338.
I. Celmić: Jadranska magistrala. Građevinar, 17 (1965) 12, str. 453–467.
B. i S. Prohaska: Proizvodnja sredstava rada. U: 25 godina građevinarstva socijalističke Jugoslavije. Beograd, 1970., str. 107–118.
H. Bleiweiss: Industrija građevinskih strojeva. U: Ceste i mostovi u Hrvatskoj. Zagreb, 1975., str. 363–368.
–
E. Teply, LJ. Tomičić, J. Bezlaj: BAGEROVANJE. Tehnička enciklopedija, sv. 1, 1963., str. 636–651.
B. Trbojević: MEHANIZACIJA GRAĐEVINSKIH RADOVA. Tehnička enciklopedija, sv. 8, 1982., str. 284–270.
