Objavljeno: .
Ažurirano: 12. lipnja 2024.

Mirković, Đuro (Split, 31. VII. 1937), arhitekt, zapažen po tehnološki promišljenim arhitektonskim realizacijama velikih stambeno-poslovnih kompleksa.

Diplomirao je 1959. na Arhitektonskom odsjeku Arhitektonsko-građevinsko-geodetskoga fakulteta u Zagrebu (→ Arhitektonski fakultet), gdje je doktorirao 1981. disertacijom Tehnološki uvjeti u arhitektonskom projektiranju (mentor → R. Nikšić). Nakon što je diplomirao radio je kao projektant i voditelj arhitektonskog biroa poduzeća → Jugomont (1959–69), te poduzeća → Industrogradnja (1969–82). Na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu bio je honorarni asistent i predavač od 1966., izvanredni profesor u stalnom radnom odnosu od 1982., a redoviti od 1988; umirovljen je 2003. Predavao je kolegije Izvedba zgrada I–II i dr. Bio je predstojnik Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo (1987–2003).

Stambeno-poslovni Blok 6 (tzv. Mamutica) u Travnom iz 1976., Zagreb
Foto: Marko Miščević / CROPIX

Stambeno-poslovni Blok 6 (tzv. Mamutica) u Travnom iz 1976., Zagreb
Foto: Marko Miščević / CROPIX

Sudjelovao je u razvoju tlocrtne dispozicije tipskih montažnih stambenih zgrada Jugomontovih sustava Ju-60 i Ju-61 (tzv. limenke), kojima su početkom 1960-ih izgrađena zagrebačka naselja Remetinečki gaj, Folnegovićevo naselje, Zapruđe i dr., te montažnih obiteljskih kuća programa Siporex (1965). Projektirao je uglavnom stambene i poslovne zgrade te zdravstvene i javne građevine u Zagrebu: zdravstvenu stanicu u Zapruđu (1967), šest stambenih tornjeva u Utrini (1971), stambeni toranj s vodospremom u Velikoj Gorici (1972–73), četiri stambena tornja u Travnom (1973–75., s N. Postružnik), stambeno-poslovni Blok 6 (tzv. Mamutica) u Travnom (1973–76., s N. Postružnik; s 1169 stanova bio je najveća zgrada u Jugoslaviji te prva izgrađena primjenom prostornih oplata), dom umirovljenika u Sopotu (1975–76., s T. Petrinjakom); stambeno-poslovne blokove u Voltinom (1975., s H. Paljan i T. Petrinjakom) i Središću (1979), zgradu skupštine općine i stambeno-poslovnu zgradu u Velikoj Gorici (1982., s O. Strgarom), te hotel za samce (Hotel I) u Remetincu (1986). Bavio se problemima arhitektonskog projektiranja i tehnologije građenja te je autor niza radova na tu temu. Dobitnik je Nagrade »Viktor Kovačić« (1976) te Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2021).


Ostali podatci
Što pročitati?

Z. Barišić, M. Šimunić Buršić: Dr. sc. Đuro Mirković, dipl. ing. arhitekture. U: Sveučilište u Zagrebu. Arhitektonski fakultet 1919./1920. – 1999./2000. Osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj. Zagreb, 2000., str. 206.

Đuro Mirković. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. U: Nagrada Vladimir Nazor za 2021. godinu. Zagreb, 2022., str. 44–45.

Mirković, Đuro
Foto: Željko Puhovski / CROPIX

Arhitekt, zapažen po tehnološki promišljenim arhitektonskim realizacijama velikih stambeno-poslovnih kompleksa.

Opći podatci
Ime
Đuro
Prezime
Mirković
Mjesto i datum rođenja
Split, 31. 07. 1937.
Povezane osobe
Nikšić, Radovan,
Petrinjak, Tomislav
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet
Povezana poduzeća
Industrogradnja,
Jugomont
Nagrada
Nagrada »Viktor Kovačić«,
Nagrada »Vladimir Nazor

Kategorije i područja
Kategorija
Područje