Plinacro d. o. o., poduzeće za transport i trgovinu plinom sa sjedištem u Zagrebu, osnovano 2001. zbog izdvajanja djelatnosti transporta prirodnoga plina iz poduzeća → INA. Od 2002. djeluje kao samostalno poduzeće u stopostotnome državnom vlasništvu. Nadležno je za upravljanje nadzorom, održavanjem, razvojem i izgradnjom hrvatskoga magistralnog plinskog transportnog sustava.
Prvi plinovod u Hrvatskoj Janja Lipa−Zagreb (duljine 98 km) izgradilo je 1954–59. zagrebačko poduzeće Naftaplin (→ prirodni plin). Zagreb je prirodni plin dobio 1955., te je započela njegova uporaba kao energenta za kućanstva i industrijske pogone, u čemu je postupno zamijenio dotad rabljeni → gradski plin. Tlak plina tada je iznosio pet do šest bara. Do 1962. izgrađeno je ukupno 112 km plinovoda. Otkriće plinsko-kondenzatnoga polja Okoli i njegovo puštanje u pogon 1963. označilo je prekretnicu u tehnološkom pristupu proizvodnji i transportu prirodnoga plina. U sljedećem razdoblju plinovodni transportni sustav je s radnoga tlaka od 25 bara prešao na 50 bara.
Tijekom 1970-ih prirodni plin postao je sve traženijim energentom zbog svojih energetskih i ekoloških svojstava te povoljne cijene. Na plinovodni je sustav tada bilo priključeno više od 35 različitih proizvođača. Nakon što se plinovod uključio u međunarodni tranzitni sustav, 1978. započeo je uvoz plina iz Sovjetskoga Saveza. Otkrićem velikih zaliha plina i plinskog kondenzata u Dravskoj potolini u tom razdoblju započela je jedna od najuspješnijih istraživačkih faza u poduzeću INA – Naftaplin; 1977. proizvelo je oko milijardu kubnih metara prirodnoga plina. Niz godina iz polja Dravske potoline dobivalo se više od 70% proizvedenoga plina iz domaćih izvora. Ukupna potrošnja prirodnoga plina 1982. iznosila je 1,8 milijardi m³. Prvo podzemno skladište kapaciteta 500 milijuna m³ izgrađeno je 1987. kraj polja Okoli. Zajedničkim ulaganjem INA-e i talijanskoga poduzeća AGIP pokrenuta je eksploatacija u Jadranskome moru, na polju Ivana. Godine 2001. iz polja jadranskoga podmorja proizvedeno je 600 milijuna m³ plina. Sjeverni Jadran, jedan od najvećih i najsloženijih projekata INA-e, omogućio je izravan transport plina iz proizvodnih polja u Jadranskome moru do potrošača. U razdoblju 1954–2001. INA – Naftaplin izgradio je 1876 km plinovoda različitih promjera.
Osnivanjem samostalnoga poduzeća Plinacro nastavljeni su razvoj i izgradnja. Do 2006. izgrađen je magistralni plinovod Pula–Karlovac (191 km) kojim je, umjesto transporta plina preko Italije i Slovenije, osiguran izravan transport plina proizvedenog u sjevernom Jadranu u hrvatski transportni sustav. U idućim godinama započela je gradnja transportnoga sustava prema Istri, Lici i Dalmaciji te interkonekcijskoga plinovoda prema Mađarskoj. Godine 2010. dovršene su dvije dionice (Slobodnica–Donji Miholjac i Dravaszerdahely–Donji Miholjac) plinovoda koji čini hrvatsku stranu interkonekcije 75-barskih plinskih sustava RH i Mađarske i, kojim je, uz interkonekciju sa Slovenijom, osiguran drugi dobavni smjer za uvoz plina. Godine 2013. izgrađena je dionica Benkovac–Dugopolje (91 km) kojom je taj dio Hrvatske povezan s postojećim plinovodnim sustavom te je omogućena plinofikacija Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Do 2017. Plinacro je izgradio ukupno 1100 km visokotlačnih plinovoda.
Danas Plinacro grupu čine Plinacro d. o. o. i Podzemno skladište plina d. o. o. u stopostotnome vlasništvu Plinacro-a, te trgovačko društvo LNG Hrvatska d. o. o. kao zajednički kontrolirani subjekt s poduzećem → Hrvatska elektroprivreda (sv. 4). Plinacro u svome sastavu ima ukupno 2693 km visokotlačnih plinovoda, od toga 1741 km 50-barskih i 952 km 75-barskih, šest ulaznih mjernih postaja, jednu ulazno-izlaznu mjernu postaju na spoju s podzemnim skladištem plina Okoli, 157 izlaznih mjerno-redukcijskih postaja s 282 mjerne linije te suvremeni Nacionalni dispečerski centar, središte daljinskoga nadzora i upravljanja cjelokupnim plinskim transportnim sustavom. Poduzeće zapošljava 275 radnika.
I. Arar, I. Marković: 100 godina prirodnog plina u Hrvatskoj. Nafta i plin, 37(2017) 152, str. 19–27.
I. Arar, D. Belamarić, J. Jovanovac, S. Novak Zoroe: Razvoj transportnog plinskog sustava Republike Hrvatske – od 98 kilometara plinovoda 1959. do 2693 kilometara 2017. Nafta i plin, 37(2017) 150, str. 45–61.
