Šterk, Vladimir (Zagreb, 5. I. 1891 – Zagreb, 6. III. 1941), arhitekt, zapažen po međuratnim realizacijama stambene i poslovne arhitekture.
Diplomirao je arhitekturu 1921. na Češkom tehničkom sveučilištu (ČVUT) u Pragu. Nakon povratka u Zagreb isprva je radio u tehničkoj poslovnici građevinskog poduzeća Špiller, Juzbašić i Šurina, a potom u arhitektonskom atelijeru → Ignjata Fischera (1921–23), gdje mu je bio suradnik na projektima Gradske štedionice na Jelačićevu trgu, Zagrebačkoga zbora u Martićevoj ulici i dr. Od 1923. u vlastitu je uredu djelovao kao ovlašteni arhitekt u Zagrebu. Uz to, radio je i u Gradskom građevnom uredu (1924–25) te bio asistent na Tehničkome fakultetu u Zagrebu (1924–26). U ranim djelima stvarao je pod utjecajem historicizma, a potom i u duhu moderne. Među njegovim mnogobrojnim zagrebačkim realizacijama ističu se poslovna zgrada na Savskoj 23 (danas Obrtnička škola; 1922), škola Zavrtnica u Ulici Ljudevita Posavskog 10 (danas SUVAG; 1924–25), stambene i poslovne zgrade u Gundulićevoj 3 (1926–27), Draškovićevoj 30 (1928–29), Ilici 15 (1929–30), Dežmanovoj 8 (1935), na uglu Britanskog trga 12 i Ilice (1927–28), prilaza Gjure Deželića 85 i Krajiške (1930–31) te Draškovićeve 30 i Đorđićeve (1930–31), vile na Tuškancu 90 (1925) i Jabukovcu 39 (1931), te planinarski dom Runolist na Medvednici (1935–36). S Jovanom Korkom, Đorđem Kiverovim i Đorđem Krekićem projektirao je uredsku zgradu i veliku dvoranu Radničke komore na Trgu Petra Krešimira IV. 2 (poslije Radnički dom Đuro Salaj; 1935–38) i Javnu burzu rada u Zvonimirovoj 15 (1935–37). Gradio je i u Osijeku, Slavonskom Brodu i drugdje.
D. Kahle: Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. Prostor, 16(2008) 2(36), str. 192–209.
D. Kahle: Arhitektonski ured Vladimir Šterk u razdoblju 1923.–1941. Prostor, 26(2018) 1(55), str. 20–39.
Šterk, Vladimir. Židovski biografski leksikon, radna verzija, mrežno izdanje
