Objavljeno: .
Ažurirano: 17. lipnja 2024.

Knežević, Snješka (Knežević-Prelog, Snježana) (Zagreb, 9. XII. 1938), povjesničarka umjetnosti i prevoditeljica, istražuje urbano tkivo Zagreba s posebnim fokusom na Donji grad, vrednujući ga u srednjoeuropskom kontekstu.

Završila je studij povijesti umjetnosti te njemačkoga jezika i književnosti 1963. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1994. disertacijom Geneza »Zelene potkove« u Zagrebu. Prilog povijesti urbanog razvoja Zagreba u XIX. stoljeću. Od 1962. do umirovljenja 1990. bila je zaposlena na Radio–Zagrebu kao novinarka, urednica i komentatorica na Trećem programu, gdje od 2002. uređuje emisiju Baština, mi i svijet. Predavala je na poslijediplomskim studijima Filozofskoga i Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1987. suradnica je Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Istraživala je zagrebačku arhitekturu i urbanistički razvoj tijekom XIX. i XX. st. usredotočivši se na parkovne trgove što uokviruju središte Donjega grada, udio Ruperta Melkusa i Milana Lenucija u njihovu nastanku (Zagrebačka Zelena potkova, 1996), kao i na njihovu zaštitu. Pisala je i o problematici urbanističkoga razvoja ostalih gradova kontinentalne Hrvatske u XIX. st., reprezentativnim urbanim prostorima u Zagrebu, revalorizaciji poslovne zgrade Stanka Fabrisa na Trgu Republike Hrvatske u Zagrebu, projektu spomenika na Petrovoj gori i dr. Autorica je i suautorica mnogobrojnih izložbi (Arhitekt Ljubomir Miščević, 2000; Historicizam u Hrvatskoj, 2000; Sinagoga u Zagrebu, 2002; Secesija u Hrvatskoj, 2004. i dr.). Sudjelovala je na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima, a radove je objavljivala u časopisima Arhitektura, Čovjek i prostor, Život umjetnosti, Peristil, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Oris i dr. Izbor članaka okupila je u knjigama Zagrebu u središtu (2003), Zagreb. Grad, memorija, art (2011), Zagreb u škarama (2018) i Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice (2020). S njemačkog jezika prevela je književna, povijesnoumjetnička i teorijska djela (Bizant i njegov svijet C. Schug-Wille, 1970; Berlinsko djetinjstvo devetstote W. Benjamina, 2017. i dr.). Izborom i prijevodom njihovih tekstova predstavila je glavne protagoniste bečke škole povijesti umjetnosti (A. Riegl, M. Dvořak, D. Frey, O. Pächt i H. Sedlmayr). Dobitnica je više nagrada, među ostalima »Neven Šegvić« Udruženja hrvatskih arhitekta (2002) i »Radovan Ivančević« za životno djelo Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (2017).


Ostali podatci
Što pročitati?

N. Fabijanić: Zagreb u škarama. Kritike – polemike – komentari. Snješka Knežević. Prostor, 26(2018) 1(55), str. 202–204.

Mrežne poveznice

Institut za povijest umjetnosti, dr. sc. Snješka Knežević

Iz arhive LZMK-a

V. Flego: KNEŽEVIĆ, SNJEŠKA. Hrvatski biografski leksikon, sv. 7, 2009., str. 436–437.

Knežević, Snješka
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Povjesničarka umjetnosti i prevoditeljica, istražuje urbano tkivo Zagreba.

Opći podatci
Ime
Snješka (Snježana)
Prezime
Knežević (Knežević-Prelog)
Mjesto i datum rođenja
Zagreb, 09. 12. 1938.
Povezane osobe
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet
Nagrada
Nagrada »Neven Šegvić«,
Nagrada »Radovan Ivančević«
Povezani časopisi
Arhitektura,
Čovjek i prostor,
Oris

Kategorije i područja
Kategorija
Područje