Abakumov, Nikolaj Pavlovič (Ljgov, Rusija, 4. III. 1882 – Grozni, Rusija, 9. VI. 1965), geodet, jedan od utemeljitelja suvremene položajne astronomije u Hrvatskoj.

Vojno učilište završio je u Kijevu 1903. Geodetski odjel Nikolajevske više vojne akademije u Moskvi upisao je 1910., te je radio u Pulkavskom opservatoriju kraj Sankt Peterburga gdje je 1914. diplomirao. Sudjelovao je u određivanju razlike duljine Pariz–Pulkovo. Od 1918. radio je kao astronom Geodetske uprave u Kijevu, istodobno je predavao geodeziju na Tehničkom institutu, te od 1919. višu geodeziju na Geografskom odsjeku Fizikalno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Kijevu. Predavao je i vojnu topografiju na Vojnom učilištu, te je 1919. postao načelnik ukrajinske glavne geodetske uprave.

U Kraljevinu SHS doselio se 1921. i zaposlio u Vojno-geografskom institutu u Beogradu u svojstvu triangulatora na postavljanju i mjerenju triangulacije viših redova u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Godine 1924. bio je član odbora Generalne direkcije katastra, kada je njegovim zauzimanjem za katastarski premjer prihvaćena Gauss-Krügerova projekcija. U određivanju razlike geografskih duljina u okviru Međunarodnoga geodetskog saveza sudjelovao je 1926. a sljedeće je godine obavljao astronomske radove u Makedoniji. Godine 1927. zaposlio se kao redoviti profesor na Geodetskom odjelu  Tehničkoga fakulteta u Zagrebu (od 1962. → Geodetski fakultet) gdje je do 1950. predavao Višu geodeziju I i II, Sfernu i Praktičnu astronomiju, matematičku i praktičnu kartografiju, geofiziku i fotogrametriju.

Znanstveno i stručno bavio se istraživanjem Järinova bazisnog pribora, Gauss-Krügerovom projekcijom i položajnom astronomijom gdje je važan njegov doprinos na određivanjima geografskih širina i ispitivanju uzoraka raznih pogrešaka. Prema njegovoj inicijativi i stručnim uputama izgrađen je i opremljen astronomski paviljon u Maksimiru 1937. gdje je izveo prva ispitivanja i opažanja pri određivanju geografske širine. Objavio je oko 40 znanstvenih i stručnih radova, te je autor skripta Sferna astronomija (1949) i Viša geodezija (1949−50). Za dopisnoga člana JAZU-a izabran je 1948. Od 1951. živio je u SSSR-u, u Taškentu (danas u Uzbekistanu) i Groznome (danas u Rusiji).