agroklimatologija, znanost koja se bavi utjecajem klime i drugih atmosferskih elemenata na → poljoprivredu, odnosno poljoprivrednu proizvodnju. Izučava atmosferu i procese koji se u njoj odvijaju (podjelu po visini, atmosferske primjese i njihov utjecaj na život, Sunčevo zračenje, promjene u atmosferi, osunčavanje i osvjetljenje Zemljine površine), a posebno je usredotočena na prostore koji određuju poljoprivrednu proizvodnju – troposferu (najniži atmosferski sloj u kojem se zbivaju procesi koje se naziva meteorološkim vremenom) i biosferu (životni prostor na kojem obitavaju živa bića).

Agroklimatologija proučava kako na biljke i životinje utječu: razmjena energije u biosferi, temperatura i njezine promjene (u tlu, vodi i atmosferi), atmosferski tlak (vjetar, zračne mase, strujanja zraka), voda (u tlu i atmosferi, isparavanje, transpiracija, kružni tok vode), svjetlost (osunčanost, oblaci i naoblaka) i zračenje Sunca i Zemlje. Proučava utjecaj klime i reljefa na poljoprivrednu proizvodnju, važnost analize i vremenske prognoze u poljoprivrednoj proizvodnji, vrste klime i fitoklime te zaštitu i poticanje na rast umjetnim djelovanjem na vrijeme (staklenici, plastenici i dr.). Proučava utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju te metabolizam životinja, ali i učinak ugljikova dioksida na globalnu klimu (tzv. učinak staklenika; procjenjuje se da se poljoprivrednom proizvodnjom emitira oko 25% ukupnih količina ugljikova dioksida).







U Hrvatskoj su se predavanja iz meteorologije i klimatologije održavala od osnutka Gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima (→ Visoko gospodarsko učilište u Križevcima), kojega je profesor Ivan Potočnjak 1878. objavio prvi udžbenik iz toga područja Nauka o podnebju i zračnih pojavih obzirom na gospodarsko i šumarsko učilište. Agroklimatologija se poslije poučavala i na Šumarskoj akademiji te Gospodarsko-šumarskome fakultetu, a danas se poučava u sklopu preddiplomskoga studija hortikulture na → Agronomskome fakultetu u Zagrebu i → Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Među novijim udžbenicima iz tog područja ističu se Agroklimatologija Ivana i Branke Penzar (1985) te istoimeno djelo Nade Dadaček i Tomislave Peremin Volf (2008).







