Objavljeno: .
Ažurirano: 25. svibnja 2021.

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu Sveučilišta u Osijeku, koja obuhvaća sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studijske programe u polju poljoprivrede (agronomije), znanstvenoga područja biotehničkih znanosti. Na fakultetu studira oko 1400 studenata, a zaposleno je 222 djelatnika, od kojih 157 u znanstveno-nastavnim poslovima.

Zgrada fakulteta

Povijest

Zauzimanjem osječkog Društva agronoma (osnovanoga 1950), u Osijeku je 1960. osnovana Visoka poljoprivredna škola. Nastava je počela 18. listopada (danas se obilježava kao Dan Fakulteta), a za prvoga dekana izabran je Gojko Pivar. Za potrebe škole adaptirana je zgrada bivše Škole za izobrazbu radnika i traktorista u osječkoj Vinkovačkoj cesti. Nastava je u početku trajala šest semestara, a od akademske godine 1969/70. traje osam semestara. Škola je 1970. prerasla u Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, koji se sastojao od Zavoda za agrokemiju, Zavoda za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, Zavoda za stočarstvo, Zavoda za mehanizaciju i Zavoda za ekonomiku i organizaciju. Uz ratarski i stočarski smjer uveden je i Odjel prehrambene tehnologije. Godine 1972. na fakultetu se počeo izvoditi poslijediplomski znanstveni studij iz zaštite bilja i poljoprivrednih proizvoda, koji su upisala 22 polaznika. Utemeljenjem Sveučilišta u Osijeku 1975. Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet podijelio se na Poljoprivredni fakultet i Prehrambeno-tehnološki fakultet, koji su se potom integrirali u sastav Biotehničkoga znanstveno-nastavnoga centra (BTZNC). Poljoprivredni fakultet preselio se 1976. u veću, modernije opremljenu zgradu na Tenjskoj cesti, u koju se uselio i → Poljoprivredni institut Osijek, što je omogućilo jednostavniju suradnju u istraživačkome i obrazovnome području rada te brži prijenos rezultata dobivenih istraživačkim radom u praksu. U daljnjem se ujedinjavanju BTZNC 1977. udružio s Višom poljoprivrednom školom u Vinkovcima, čime je osnažena djelatnosti i znanstveno-nastavni kadar u području mehanizacije poljoprivrede. Godine 1975. Poljoprivredni fakultet zapošljavao je 56 djelatnika (od kojih četiri doktora znanosti), a 1985. 140 djelatnika (od kojih 30 doktora i 17 magistara znanosti). Poljoprivredni fakultet odvojio se od BTZNC-a 1990. i postao samostalna ustanova. Zgrada Fakulteta je znatno oštećena u Domovinskome ratu, a dio opreme i knjižnoga fonda raseljen je na nekoliko lokacija u Osijeku, a potom i u Pečuh, Zagreb, Donji Miholjac, Bizovac i Čepin, dok 1995. nije smješten u osječkoj Tvrđi, a od 2011. u novoizgrađenome suvremenom Sveučilišnom kampusu. Od akademske godine 2005/06. Fakultet nastavu organizira po bolonjskom modelu. Od 2018. nosi naziv Fakultet agrobioteničkih znanosti Osijek (Sveučilište Josip Juraj Strossmayer).

Fakultetski kompleks

Aula Magna

Interijer fakulteta

Interijer fakulteta

Organizacija fakulteta i nastava danas

Fakultet agrobiotehničkih znanosti danas je organiziran u šest zavoda (Zavod za agroekologiju i zaštitu okoliša, Zavod za animalnu proizvodnju i biotehnologiju, Zavod za biljnu proizvodnju i biotehnologju, Zavod za bioekonomiju i ruralni razvoj, Zavod za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije, Zavod za fitomedicinu), 33 katedre, pet središnjih laboratorija, Pokušalište, Centar za cjeloživotno učenje i Tajništvo. Fakultet izvodi jedan preddiplomski sveučilišni studij s pet smjerova (Agroekonomika, Bilinogojstvo, Zootehnika, Hortikultura i Mehanizacija), sedam diplomskih sveučilišnih studija s devet smjerova (Agroekonomika, Bilinogojstvo s nekoliko smjerova, Ekološka poljoprivreda, Mehanizacija, Povrćarstvo i cvjećarstvo, Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo s nekoliko smjerova te Zootehnika s nekoliko smjerova), te jedan poslijediplomski sveučilišni studij s osam smjerova (Agroekonomika, Agrokemija, Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane, Lovstvo i kinologija, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Stočarstvo, Tehnički sustavi u poljoprivredi i Zaštita bilja). Izvodi i četiri preddiplomska stručna studija (Agrarno poduzetništvo, Bilinogojstvo sa smjerom Ratarstvo, Mehanizacija u poljoprivredi i Zootehnika) te pet poslijediplomskih specijalističkih studija (Kakvoća i sigurnost animalnih proizvoda, Proizvodni sustavi u stočarstvu, Svinjogojstvo, Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i Zaštita bilja).

Hodnik Zavoda za animalnu proizvodnju i biotehnologiju, Katedra za lovstvo i ribarstvo

Centralni laboratorij za fitomedicinu

Centralni laboratorij za animalnu proizvodnju i biotehnologiju

Centralni laboratorij za biljnu proizvodnju i biotehnologiju

Nastava se danas osim unutar zavoda odvija i u sklopu Pokušališta i Centra za cjeloživotno učenje. Prvo pokušalište (površine 66 ha u Vinkovcima uz Bosut), posebnu ustrojbenu jedinicu za izvođenje vježbi i stručne prakse, Fakultet je stekao 1977. Danas posjeduje demonstracijsko vinogradarsko-vinarsko pokušalište Mandićevac (od 2012; površine 3,3 ha kraj Đakova), poljoprivredno pokušalište Tenja (od 2014; površine 88 ha u Tenji) i Razvojno-istraživački BioPark za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Antunovac (od 2014; površine 8 ha). Centar za cjeloživotno učenje danas obuhvaća 14 različitih programa (npr. Tečaj za napredne pčelare, Osnove zaštite bilja te programi stručnog usavršavanja proizvođača mlijeka i sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ili za proizvodnju povrća, cvijeća i voća u plastenicima), a svrha mu je omogućiti stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Pokušalište Tenja

Pokušalište Mandićevac

Znanost

Osim visokoga obrazovanja, Fakultet obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost i ovlaštena je znanstvena organizacija za provedbu dijela postupka izbora u znanstvena zvanja u znanstvenome području biotehničkih znanosti, znanstvenome polju poljoprivreda. U 60 godina postojanja znanstvenici Fakulteta su znatno pridonijeli razvoju znanosti i poljoprivredne struke. Posebno su se istaknuli Zvonimir Mađarić koji je dao doprinos u selekciji pšenice, Ljubo Radić u uzgoju ratarskih kultura, te → Julijo Martinčić u oplemenjivanju bilja. Visoko mjesto u razvoju hrvatske poljoprivredne znanosti ima i dugogodišnja rektorica → Gordana Kralik, istaknuta znanstvenica i kreatorica praktičnih rješenja u peradarstvu. Kao pedolog istaknuo se Gjuro Janeković, a u ratarstvu Vlado Kovačević. Rektor Sveučilišta i znanstvenik koji je ostvario značajne rezultate u području oplemenjivanja bilja bio je Vlado Guberac. Prvo znanstveno-stručno savjetovanje Primjena kompjutora u poljoprivredi Fakultet je organizirao 1990. Od tada je organizirao mnoge stručne i međunarodne znanstvene skupove. Surađuje s gospodarskim i znanstvenim organizacijama te izdaje časopis → Poljoprivreda.


Ostali podatci
Što pročitati?

K. Zmaić (ur.): Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek: 1960–2020. Osijek, 2020.

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu Sveučilišta u Osijeku.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Osijek
Godina osnutka
1960.
Povezane osobe
Čuljat, Mile,
Kralik, Gordana,
Martinčić, Julijo
Povezani časopisi
Povezane ustanove
Institut za poljoprivredu i turizam,
Poljoprivredni institut Osijek

Kategorije i područja
Kategorija
Uže područje