Autor: B. Levaj
Objavljeno:
Ažurirano: 14. siječnja 2021

bezalkoholna pića, pića koja ne sadrže alkohol ili ga sadrže u vrlo maloj količini (do 5%), a dobivena su miješanjem vode i zaslađivača s drugim prirodnim ili umjetnim sastojcima (voćni sok, voćna pulpa, voćna baza, biljni ekstrakti, dopušteni aditivi i ugljikov dioksid). Bezalkoholna pića mogu biti voćni i povrtni sokovi (prirodni, gusti, bistri, mutni), umjetna bezalkoholna pića i izotonici.

Etiketa gaziranoga pića Pipi poduzeća Dalmacijavino, 1970-ih

Voćni sok i koncentrirani voćni sok (dobiven ugušćivanjem soka) proizvode se izravno od voća i ne sadrže aditive. Ovisno o vrsti voća iz kojeg su proizvedeni, voćni se sokovi znatno razlikuju po fizikalno-kemijskim i senzorskim osobinama što utječe i na svojstva bezalkoholnog pića. Umjetna bezalkoholna pića, ovisno o vrsti, sastoje se od vode, sirupa ili koncentrata, sladila, pojačivača okusa, specifičnih začina i kiselina, a sadrže i bojila, konzervanse, antioksidanse, emulgatore, stabilizatore i pjenušava sredstva. Izotonični napitci posebno su oblikovani (optimalna koncentracija šećera, minerala i vitamina) kako bi omogućili brzu hidrataciju sportaša koji su izloženi prekomjernom znojenju i većem gubitku tjelesne tekućine i minerala. U novije doba počela je proizvodnja tzv. funkcionalnih pića s pomno biranim bioaktivnim sastojcima (vitamini, minerali) koji imaju pozitivan utjecaj na zdravlje.

Bezalkoholna pića konzumiraju se radi svojih osvježavajućih svojstava koja se postižu optimalnim omjerom šećera i kiselina, tj. harmoničnim odnosom slatkog i kiselog okusa. Osvježavajućim svojstvima pridonosi i dodatak ugljikova dioksida u tzv. gaziranim pićima. Kao aditivi često se rabe i bojila (prirodna poput karotena, antocijana, riboflavina, karminske kiseline, ili umjetna). Za postizanje punoće okusa i homogenost pića rabe se razni hidrokoloidi koji zgušnjavaju pića, ali i emulgatori i stabilizatori (pektini, alginati, karagenan i dr.). Bezalkoholna se pića mogu proizvesti i samo miješanjem prirodnih aroma voća uz dodatak sredstava za zaslađivanje (saharoza, glukozno-fruktozni sirupi te sladila poput saharina, ciklamata, aspartama, acesulfama, steviozida, taumatina), kiselina (limunska, jabučna, vinska, mliječna i dr.) i vitamina (vitamin C). Od konzervansa se najčešće rabe soli sorbinske i benzojeve kiseline koje se prirodno nalaze u nekim voćnim vrstama. Ovisno o tehnološkome postupku (ponajprije o načinu punjenja u ambalažu), bezalkoholna se pića mogu proizvesti i bez dodatka konzervansa, ali u tom se slučaju moraju puniti u sterilnim (aseptičkim) uvjetima i specijalnim postrojenjima.

Cedevita naranča, 1972.

Voćne baze u bezalkoholnim pićima proizvode se od citrusa (naranča, limun, grejp i dr.) mljevenjem i homogenizacijom cijelog ploda voća ili miješanjem svih prethodno izoliranih sastojaka cijelog ploda voća (pektinske tvari, eterična ulja, karotenoidi i dr.). Biljni ekstrakti dobivaju se raznim tehnološkim postupcima i procesima ekstrakcije iz različitih dijelova jedne ili više vrsta bilja poput plodova, cvijeta, stabljike, lista, sjemenki ili korijena.

Reklama za gazirano piće Nara tvornice Badel, Ozeha, 1967.

Industrija proizvodnje bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je vrlo razvijena, a asortiman proizvoda različit. Proizvodnja se osobito razvila tijekom 1960-ih i 1970-ih kada su se pojavila popularna pića: Amarena (Maraska, od 1965), Nara, Inka (Badel, od 1967), Coca Cola (od 1968), Cedevita (Pliva, od 1970), Pipi (Dalmacijavino, od 1971). Najviše je poduzeća koja su proizvodila bezalkoholna pića i vode (99) bilo 2008. i 2009. Njihov se broj, zbog gospodarske krize, visokih poreznih opterećenja i konkurencije pristigle otvaranjem golemog europskog tržišta stalno smanjuje te su 2015. bila 53. Unatoč smanjenju broja proizvođača, potrošnja bezalkoholnih pića po stanovniku u stalnom je porastu. Svaki je stanovnik RH prema podatcima iz 2014. u prosjeku godišnje konzumirao oko 167 l bezalkoholnih pića, a prema podatcima iz 2019. oko 185 l. Najviše se konzumiraju gazirana bezalkoholna pića, a najveći proizvođači su → Vindija, → Jamnica, → Coca Cola HBC Hrvatska, → Podravka i → Cedevita. Kolegij Osvježavajuća bezalkoholna pića izvodi se na preddiplomskome sveučilišnom studiju → Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu.

Reklamni oglas poduzeća Radonja, sredina XX. st.

Ostali podatci
Što pročitati?

G. Niketić Aleksić: Tehnologija bezalkoholnih pića. Beograd, 1989.

bezalkoholna pića
Pogon za proizvodnju Cedevite

Pića koja ne sadrže alkohol ili ga sadrže u vrlo maloj količini (do 5%), a dobivena su miješanjem vode i zaslađivača s drugim prirodnim ili umjetnim sastojcima.

Kategorije i područja