Objavljeno: .
Ažurirano: 13. rujna 2021.

Etnografski muzej, muzejska ustanova u Zagrebu koja sustavno prikuplja, čuva, muzeološki obrađuje, istražuje i izlaže predmete tradicijske kulture.

Osnovan je 1919. na poticaj tvorničara i trgovca tekstilom → Salomona Bergera koji mu je ustupio svoju veliku zbirku narodnih nošnji i tekstila te bio prvi ravnatelj. Uz Bergerovu zbirku prvotni fundus Muzeja činile su zbirke etnografske građe → Muzeja za umjetnost i obrt te Trgovačko-obrtničkoga muzeja (dio zbirke s predmetima iz područja tehnike prešao je 1954. u fundus → Tehničkoga muzeja Nikola Tesla; sv. 4). Od osnutka Muzej je smješten u secesijskoj zgradi na Trgu Mažuranića 14, koju je 1903. za Trgovačko-obrtnički muzej projektirao → Vjekoslav Bastl (sv. 3). Zgrada je u više navrata adaptirana za izlaganje etnografske građe, posljednji put 1972. prema idejnome projektu → Aleksandra Freudenreicha (sv. 3). Od 2015. ravnateljica Muzeja je Goranka Horjan.

Muzejska zgrada, prva polovica XX. st.

Obnovljeno pročelje muzejske zgrade, 2021.

U 41 zbirci čuva se više od 85 000 predmeta iz svih područja Hrvatske, iz susjednih europskih kao i izvaneuropskih zemalja, te se po brojnosti i vrsnoći građe Muzej profilirao u najvažniji etnografski muzej u Hrvatskoj. Najveći dio fundusa čine tekstilni predmeti iz razdoblja od XVIII. st. do danas (nošnja, posoblje, prostirke i prekrivači, čipka), no bogate su i zbirke pokućstva, predmeta tradicijskoga gospodarstva, narodne medicine, tradicijskih obrta (lončarstvo, košaraštvo, medičarstvo i svjećarstvo), predmeta vezanih uz običaje (zbirka božićnih jaslica, zbirka pisanica), oružja, glazbala, dječjih igračaka, pušačkoga pribora i dr. Muzej posjeduje i vrijednu Zbirku kultura svijeta s više od 3000 predmeta koji pripadaju izvaneuropskim kulturama (Afrika, Australija, Azija, Južna Amerika, Melanezija i Polinezija), a čine je uglavnom darovi hrvatskih pomoraca, istraživača i putnika Dragutina Lermana, Tibora Sekelja i braće Mirka i Steve Seljana. Zbirku lutaka u narodnim nošnjama iz 107 država svijeta kolekcionar Ljeposlav Perinić darovao je gradu Zagrebu, koji ju je 1992. povjerio Etnografskom muzeju na upravljanje i trajno čuvanje. Zbirka afričkih umjetnina koju čine maske, skulpture, glazbala, te uporabni i ukrasni predmeti nigerijskih umjetnika donacija je arhitekta Drage Murvina 1996. gradu Zagrebu koji je odredio Muzej kao njezino odredište.

Prvi stalni postav 1924–35.

Četvrti stalni postav od 1972.

Uz stalni postav, Muzej organizira tematske izložbe, predavanja, edukativne radionice, filmske projekcije i dr. Osim kataloga izložbi, od 1981. izdaje godišnjak Etnološka istraživanja. Posjeduje opsežnu etnografsku fotodokumentaciju te knjižnicu s približno 20 000 svezaka.


Ostali podatci
Što pročitati?

D. Frlan: Etnografski muzej. Od tradicije do suvremenosti. Etnološka istraživanja, (2001) 7, str. 3–8.

G. Horjan: Etnografski muzej – Strateški umrežena materijalna i nematerijalna baština za pametan razvoj. Etnološka istraživanja, (2017) 22, str. 93–103.

Mrežne poveznice
Etnografski muzej

Muzej koji prikuplja, čuva, muzeološki obrađuje, istražuje i izlaže predmete tradicijske kulture.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Zagreb
Godina osnutka
1919.
Povezane osobe
Bastl, Vjekoslav,
Berger, Salomon,
Freudenreich, Aleksandar
Povezani muzeji
Muzej za umjetnost i obrt,
Tehnički muzej Nikola Tesla

Kategorije i područja